Građani BiH prelaze kod komšija u kupovinu

Neki dan sam bila u Srbiji i na polici pronašla šećer koji, pretvoreno u marke, košta 1,27 KM. Bila sam iznenađena cijenom, budući da kod nas košta iznad dvije marke, priča Dijana M. iz Banjaluke.

Ona se pritom uvjerila da je u susjednoj državi moguće kupiti još neke prehrambene namirnice po nižim cijenama nego u gradu u kojem živi.

“Recimo, ulje košta oko 3,50 marke, a kod nas se po toj cijeni ne može naći nigdje. Otuda sam donijela i šećera i ulja, i tako ostvarila uštedu”, kaže ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

Uštedu je, u odnosu na cijene u našim marketima, moguće ostvariti i u Hrvatskoj, gdje je standard neuporedivo veći od našeg.

Naime, u jesenjem paketu mjera koji je prije nekoliko dana na sjednici iznijela Vlada Hrvatske našlo se i ograničavanje cijena nekih prehrambenih proizvoda. Cijene su u prosjeku za 30 odsto smanjene za ulje, brašno, šećer, te svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso.

Suncokretovo ulje, primjera radi, ne bi smjelo biti skuplje od 15,99 kuna, tj. 2,12 evra, ili, u markama, 4,13 KM. U marketima u Banjaluci, u prosjeku, ova namirnica košta pet maraka.

Cijena bijelog kristalnog šećera u Hrvatskoj ne smije biti veća od 7,99 kuna, odnosno 1,06 evra po kilogramu (2,07 KM), a u Banjaluci za kilogram treba izdvojiti 2,35 KM.

Što se tiče svinjskog mesa, lopatica bez kostiju te svinjski vrat ne smiju u Hrvatskoj koštati više od 24,99 kuna po kilogramu, tj. 3,31 evro (6,45 KM), dok je u RS misaona imenica kupiti svinjetinu po toj cijeni (svinjetina bez kosti u julu je koštala 10,42 KM).

U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da su se uvjerili da su neke prehrambene namirnice kod nas najskuplje.

“Ja mislim da naš narod u pograničnim područjima već kupuje u susjednim zemljama, kao što su oni nekada dolazili nama. Recimo, ljudi iz Novog Grada, Kozarske Dubice ili Kostajnice odu i za 100 maraka mogu kupiti daleko više nego u svojim gradovima. Građani se snalaze i moraju se snalaziti kako znaju. Kod nas se još i ne raspravlja o zaustavljanju cijena nekih životnih namirnica, a potrošači plaćaju danak takvog ponašanja političara”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje, grada u koji stanovnici Hrvatske masovno dolaze da kupuju, ne očekuje da će novonastali trendovi ugroziti trgovce u gradu na Trebišnjici.

“Generalno, u susjednim zemljama odreagovali su i zaštitili da cijene osnovnih životnih namirnica ne budu na štetu potrošača. Možda se te namirnice neće kupovati u Trebinju, ali mi imamo druge stvari koje su jeftinije nego u Hrvatskoj, kao što je, recimo, garderoba, pa ljudi dolaze”, kaže Ilijićeva za “Nezavisne novine”.