Grabar-Kitarović o BiH, NATO-u i ruskom utjecaju: Putin se umiješao u izbore u kojima sam izgubila

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bila je specijalna gošća u podcastu poznatog britanskog obavještajca Sir Richarda Dearlovea, bivšeg direktora britanske vanjske obavještajne službe MI6.

U razgovoru je iznijela ozbiljnu optužbu prema Rusiji u hrvatskom kontekstu. Tvrdi da se Rusija miješala u predsjedničke izbore na kojima je izgubila od Milanovića.

Istakla je da je najveći spor Hrvatske s Rusijom bio vezan uz LNG terminal i sugerirala da je to možda bio razlog za hibridne akcije tokom izborne kampanje, što je utjecalo na rezultat izbora 2020. Na pitanje o njenom odnosu s Putinom istakla je da je “danas uobičajeno demonizirati Putina, ali da se lično ne može požaliti na njegov tretman prema njoj”, te da je pratila njegovu ideološku transformaciju od 2007. godine kada ga je prvi put susrela kao ministrica vanjskih poslova.

Kada se susrela s Putinom u Sočiju 2017., kaže da ju je dočekao s buketom cvijeća i da se ponašao vrlo diplomatski.

Ukrajinska ofanziva i Oluja

Komentirajući ukrajinsku operaciju za oslobađanje okupiranog teritorija, koja ide sporije i teže nego što se očekivalo, Grabar-Kitarović je istakla da je bila jedan od onih koji su upozoravali da se trebaju smanjiti očekivanja od Ukrajinaca prije nego što je protuofanziva počela. Navodi da je to bilo zbog njenog realističnog stajališta, potaknutog hrvatskim iskustvom s oslobađanjem teritorija.

Naglašava da, iako bi bilo veliko postignuće ako Ukrajina dospije do obale Azovskog mora, trebat će nekoliko valova protuofanziva da bi ostvarili svoje ciljeve u trenutnom okolnostima. Svaki proboj, kao što je slučaj s selom Robotine, ima velik značaj.

Grabar-Kitarović također ističe da je Hrvatska koristila manje operacije kako bi oslobodila teritorij pod kontrolom srpskih pobunjenika prije nego što je došlo do velike operacije, slično onome što se događa u Ukrajini. Napominje da je razlog zašto je operacija Oluja trajala samo nekoliko dana i imala minimalan broj žrtava bio taj što je Hrvatska vojska sarađivala s Armijom Bosne i Hercegovine i mogla zaobići odbranu paravojnih snaga lokalnih Srba, što Ukrajina ne može učiniti kroz Crno more.

O BiH i NATO-u

Najintrigantniji segment razgovora nedvojbeno se ticao ruske prisutnosti na Balkanu i iskustava bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u komunikaciji s Putinom.

Grabar-Kitarović je upozorila na postojanje protivnika pristupanju Bosne i Hercegovine NATO-u i EU, koji koriste različite izgovore kako bi spriječili taj proces. Naglasila je da je u prošlosti postojala prilika za ubrzanje tog procesa, kada je cijelo rukovodstvo Bosne i Hercegovine, uključujući i Milorada Dodika, tada pristalo na Akcijski plan za članstvo (MAP) u NATO-u. Dodik, koji se sada ističe kao neko lojalan Rusiji i Putinu, tada je bio dio tog konsenzusa, tvrdi Grabar-Kitarović.

Ona je istakla da je pružanje MAP-a Bosni i Hercegovini omogućilo značajnu kontrolu nad njenim vojnim i sigurnosnim putem. Nažalost, tvrdi bivša predsjednica, ta prilika je izgubljena jer RS sada jasno izražava nepopustljiv stav protiv pristupanja NATO-u i EU.

Grabar-Kitarović je također upozorila da Putin pokušava redefinirati svoje sfere utjecaja i kontrole, što ide dalje od interesnih područja koja je Rusko Carstvo tradicionalno imalo na Balkanu.

“Ali Putin mi je vrlo otvoreno rekao, u jednom od razgovora koje smo imali, da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu i postanu članice EU i NATO-a, ali da neće dopustiti druge zemlje da odu. To je bilo prije ulaska Crne Gore u NATO, što je bilo znakovito jer su doslovno pokušali izazvati puč prije nego što se Crna Gora pridružila”, otkrila je Grabar-Kitarović.

Da li u Hrvatskoj ima “prorusa”

Bivša predsjednica se također osvrnula na izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o sukobu u Ukrajini, primijetivši da su te izjave često kritičnije prema Ukrajini, EU, NATO-u i drugima koji pružaju podršku toj zemlji nego prema samoj Rusiji. Milanović je, na primjer, izrazio tvrdnju da Krim nikada neće više biti dio Ukrajine i usporedio rusku aneksiju s “aneksijom” Kosova koju je smatrao djelom međunarodne zajednice, oduzimanjem od Srbije.

Zaprijetio je i vetom na pristupanje Finske i Švedske NATO-u, na što je bivša predsjednica uz smijeh odgovorila da smo “vidjeli što je ispalo od toga”, zahvaljujući vrlo ograničenim izvršnim ovlastima funkcije predsjednika.

“Kao Hrvaticu me najviše brine mišljenje da ovo nije naš rat i da se trebamo držati podalje te da ćemo se tako zaštititi. To nije istina. Ukrajinci brane naše vrijednosti. Ovdje se ne radi o širenju NATO-a, ima mnogo dublje korijene. I kako sam već rekla, iz privatnih razgovora sam zaista detektirala da Putin želi imati mnogo veći utjecaj na Hrvatsku koja tradicionalno nije bila dio njihove sfere utjecaja”, objasnila je Grabar-Kitarović.

Naglasila je da ne tvrdi da su Putinove namjere uvijek bile negativne. Smatra da je u to vrijeme pokušavao poboljšati odnose s Hrvatskom kroz različite oblike saradnje, uključujući opskrbu plinom, no njen zaključak je da je konačni cilj bio uspostaviti utjecaj i pozicionirati Hrvatsku između NATO saveza, Evropske unije i Rusije.

Naglašava da prema njenom uvjerenju “u Hrvatskoj ne postoji značajna grupa birača koji podržavaju Rusiju”, i smatra da oni koji izražavaju otvorenu naklonost prema Rusiji to čine iz ekonomskih razloga, koji su povezani s utjecajem Rusije u energetskom sektoru.