Govorili su da će doživjeti kolaps: Zašto se ruska ekonomija održala uprkos Zapadnim sankcijama

Uprkos devet paketa Zapadnih sankcija, ruska ekonomija je prošle godine bila suočena s malim smanjenjem BDP-a. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je govorio o otpornosti nacionalne ekonomije. No, analitičari ukazuju na slijepe tačke zvanične statistike.

Ruska ekonomija se opire i daleko je od kolapsa koji je najavljivao francuski ministar finansija Bruno Le Maire nakon prvog paketa sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu. Prema podacima državne statističke službe, BDP ove zemlje je 2022. manji za samo 2,1 posto. Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ove godine se čak očekuje rast ruske ekonomije za 0,3 posto.

“Osigurali smo stabilnost ekonomije i zaštitili naše građane”, poručio je Putin 21. februara, govoreći o stanju nacije, te dodao da Zapad nije uspio destabilizovati rusko društvo.

Kako je objavio France 24, očigledna otpornost ruske ekonomije je prvenstveno posljedica rasta cijena nafte i plina, čime je kompenzovala smanjenje izvoza plina za 25 posto.

Evropska unija, kao jedan od glavnih trgovinskih partnera Rusije, uspjela je da smanji uvoz ruskog plina za 55 posto kako bi smanjila sposobnost finansiranja agresije na Ukrajinu. Kako bi smanjila deficit, Rusija se okrenula novim kupcima, među kojima su Turska, Indija i posebno Kina.

Kako je izjavio zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak, distribucija plina Kini preko plinovoda “Snaga Sibira” porasla je za 48 posto. Kako rat u Ukrajini ulazi u drugu godinu, i industrija oružja doprinosi ekonomskoj aktivnosti.

“Metalurška industrija ima nagli rast proizvodnje. To je očigledan znak da su se određene grane vojno-industrijskog kompleksa uspjele prilagoditi. Primjera radi, na Uralu postoje tvornice koje rade 24 sata”, ukazao je David Teurtrie, viši predavač političkih nauka na Katoličkom institutu Vendee na zapadu Francuske.

Prema Putinu, još jedan snažan sektor ruske ekonomije je poljoprivreda.

“Do kraja poljoprivredne godine, tj. do 23. juna 2023., moći ćemo izvoz žitarica povećati na 55-60 miliona tona”, kazao je.

“Navikli smo na probleme”

Plin, nafta, finansije, trgovina, tehnologija – svi sektori ruske ekonomije su pogođeni Zapadnim sankcijama. Međutim, ruske kompanije se prilagođavaju. Isključene iz Udruženja za međunarodne, međubankarske finansijske telekomunikacije (SWIFT). Banke ovise o posrednicima kako bi zaobišle sankcije.

Zapadna roba se lako uvozi preko trećih država kao što su Kirgistan, Armenija ili Gruzija – pogranične države u srcu trgovinskog kruga koji snabdijeva rusku industriju. Prehrambena industrija se također uspjela oporaviti, i to pojavom domaćih proizvođača koji su zamijenili Zapadne brendove poput Pepsija i Coca-Cole.

“Od početka kapitalizma u Rusiji doživjeli smo najmanje četiri velike krize. Navikli smo na probleme i da budem iskren, to nisu najgori problemi s kojima smo se suočavali”, istakao je biznismen Juri Saprugin iz grada Kaluga koji se nalazi u centralnoj Rusiji.

Suočen sa Zapadnim sankcijama, ovaj biznismen je bio prisiljen dijelove iz Evrope i Tajvana zamijeniti onima iz Rusije i Kine.

“Nije bilo lako, ali nikada nismo prekinuli proizvodnju”, rekao je biznismen čija se kompanija bavi prodajom medicinske opreme za laboratorije.

Ne trpe svi sektori isto. U velikoj mjeri ovisan o uvozu, tehnološki sektor snosi teret zabrane na poluprovodnike koji su neophodni za vojnu i aeronautičku industriju, kao i za automobilsku industriju.

Usporena ekonomija

Automobilska industrija je jedna od ruskih industrija koja se najviše borila pod teretom sankcija. Prema Asocijaciji evropskih kompanija (AEB), prošle godine je u ovoj državi prodato milion vozila manje (59 posto), u odnosu na 2021.

Prema ocjeni France 24, to je broj koji mnogo govori o utjecaju sankcija i slabljenju kupovne moći Rusa. Kako je objavila Centralna banka Rusije, inflacija je 2022. porasla na 12 posto i ove godine bi trebala biti ograničena na pet do sedam posto.

Tako da je situacija daleko od idilične, posebno zbog toga što pojedini sumnjaju u zvanične statistike. Komentarišući podatke o ruskom BDP-u, francuski predsjednik Emmanuel Macron je izjavio da ruska ekonomija mnogo pati te da ne vjeruje moskovskoj propagandi. Neki od podataka, kao što su oni o vanjskoj trgovini, više se ne objavljuju.

Agathe Demarais iz lista Foreing Policy smatra da je razlog za to vjerovatno da se Zapad demantuje da su sankcije učinkovite.

Osim toga, više od 300.000 muškaraca je pozvano da ratuje u Ukrajini, a stotine hiljada Rusa su posljednjih godinu dana iselili. To bi moglo značajno utjecati na ekonomsku produktivnost.

“Osim sankcija, vjerovatno je upravo ovaj aspekt najviše negativno utjecao na rusku ekonomiju u drugom dijelu godine, jer su uglavnom iselili obrazovani i bogati Rusi”, ukazao je Teurtrie.

Da li najgore tek dolazi?

Dok je ruska ekonomija još na nogama, čini se da je trajno oslabljena i da bi se mogla dodatno pogoršati. Neke sankcije još nije osjetila, a to je slučaj sa sankcijama za naftu, primarni izvor prihoda. U decembru je na snagu stupio embargo EU na sirovu naftu.

Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), EU je Rusiji od početka agresije platila 84 milijarde eura za naftu.

“Ovo je samo početak. Sankcije Rusiji su više maraton, nego sprint. Moskva će u sljedećim mjesecima morati riješiti nemoguću jednačinu za finansiranje rata u Ukrajini, dok će socijalna davanja morati održati visokim kako bi izbjegla nemire”, mišljenja je Demarais.

Teurtrie smatra da je Rusija daleko od toga da ekonomski bude osakaćena, kao što se to Zapad nadao, te da još uvijek ima način da se suprotstavi sankcijama.

Klix.ba