Govor mržnje u BiH: Na sceni “stara” praksa usvajanja dobrih zakona, ali slabe primjene

Vrlo je mali broj prijava koje se odnose na krivična djela izazivanja rasne, narodnosne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, a koje su dobile sudski epilog u Bosni i Hercegovini. Mali broj prijava rezultat je generalnog nepovjerenja građana, ukazali su ombudsmeni za ljudska prava.

U Specijalnom izvještaju o govoru mržnje, kojeg je prije nekoliko dana u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine uputila Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, istaknuto je da je i u ovom segmentu ponovljena praksa da se u BiH veoma lako usvajaju zakoni ili međunarodni standardi, dok izostaju efikasne mjere za osiguravanje njihove primjene.

– U agencijama za provođenje zakona u BiH ne postoje specijalizovani timovi koji su osposobljeni da provode istrage zločina motivisanih mržnjom, iako je u praksi zastupljenost ovih krivičnih djela mnogo veća u odnosu na zvanične statistike. Često se krivična djela počinjena iz vjerskih, nacionalnih ili rasnih pobuda krivično ne gone, a i kada se gone, postupak se vodi na osnovu običnog krivičnog djela, pri čemu se zanemaruju vjerske, nacionalne ili rasne i druge pobude. Pravo na slobodno izražavanje se vrlo često zloupotrebljava, a u prvi plan do izražaja dolazi nacionalna, vjerska i rasna netrpeljivost, najprije u virtuelnoj formi, a nerijetko se i fizički sukobi generišu na osnovu učestalog govora mržnje – stoji u izvještaju.

U Instituciji ombudsmena godišnje u prosjeku dobiju dva ili tri predmeta govora mržnje, ali pretpostavljaju da ih je mnogo više, ali se ne prijavljuju. Vijeće za štampu Bosne i Hercegovine godišnje primi stotine prijava na govor mržnje, u štampanim i elektronskim medijima, a primjetan je i trend porasta broja prijava.

Govor mržnje se, napominju ombudsmeni, naročito intenzivira u periodu izbora u Bosni i Hercegovini.

– Centralna izborna komisija uputila je upozorenje političkim partijama da postoji nekoliko pravnih mehanizama koji će biti poduzeti protiv onih koji budu koristili nacionalističku i antidržavnu retoriku u predizbornoj kampanji. Ovakav čin je obeshrabrio učešće plaćenih komentatora koji su bili veoma aktivni tokom prethodnih izbora, s obzirom na to da je njihovo učešće većinom bilo bazirano na govoru mržnje protiv druge nacije ili političke partije – ukazali su ombudsmeni.

Također, mnogi portali imaju administratore određene da brišu komentare s govorom mržnje, ali ove akcije su imale kratkoročni efekat.

Ombudsmeni su podsjetili da sloboda izražavanja nije apsolutna i ukoliko podstiče na diskriminaciju ili nasilje, prerasta u govor mržnje.

No, dodaju, ono što otežava suzbijanje govora mržnje je činjenica da je u većini slučajeva odgovorna strana privatno pravno lice, da je govor mržnje prisutan na internetu, koji je, kao virtuelni prostor, u velikoj mjeri neregulisan i da putem društvenih mreža dolazi do multipliciranja govora mržnje gdje se promocija ličnih stavova odvija pod velom anonimnosti.

Ombudsmeni su, između ostalog, preporučili nadležnim organima i tijelima da olakšaju prijavljivanje korištenja govora mržnje i sankcioniraju loše postupanje, kao i da utvrde posebne odgovornosti autora govora mržnje, pružalaca internet usluga, web-foruma i hostinga, internet posrednika, platformi društvenih medija, moderatora blogova i drugih koji imaju slične uloge.