Gordan Grlić Radman: BiH mora pokazati spremnost za ulazak u EU, možete računati na našu podršku

Vlada Hrvatske, predvođena Andrejem Plenkovićem, imenovana je prije dvije sedmice. Većina ministara iz prošlog mandata zadržala je pozicije, a novost je to što se u Vladi našao i Domovinski pokret.

Povodom toga smo razgovarali s Gordanom Grlićem Radmanom, koji će i dalje obnašati funkciju ministra vanjskih i evropskih poslova. On je kazao da uključivanje novog partnera neće promijeniti vanjsku politiku te države, ali i da u stabilnim demokratijama strateški nacionalni ciljevi ne podliježu drastičnim promjenama.

Da li se nova Vlada Hrvatske može nazvati vladom kontinuiteta, s obzirom da su premijer i većina ministara zadržali svoje pozicije? Da li će promjena partnera u vlasti utjecati na vanjskopolitičke ciljeve Hrvatske i šta će biti glavni Vaš fokus rada u narednom periodu?

– Mislim da se nova Vlada RH može nazvati vladom kontinuiteta s obzirom na nedavne izborne rezultate. Dakle, Vladu će u najvećoj mjeri činiti ministri iz redova HDZ-a i predvodit će je po treći put Andrej Plenković. U biti, mijenja se samo glavni junior partner, a ovaj put će to biti Domovinski pokret. Naravno, strateški nacionalni ciljevi ne podliježu drastičnim promjenama u stabilnim demokratskim državama i stoga ćemo nastaviti s legitimnim jačanjem naše pozicije unutar EU i NATO-a te unutar najvažnijih globalnih asocijacija. Nastavit ćemo, također, podržavati nastojanja Ukrajine da se odbrani od ruske agresije jer time podržavamo potrebno očuvanje međunarodnog pravnog poretka.

Ipak, logično je, da smo u bloku država zapadnog Balkana koje se nalaze u procesu pristupanja euroatlantskim asocijacijama, posebno zainteresirani za daljnji napredak BiH, kao još jedne domovine hrvatskog naroda. Što se tiče pitanja položaja hrvatskog naroda u BiH, nastavit ćemo pružati bezuslovnu podršku legitimnim političkim predstavnicima hrvatskog naroda u njihovim traženjima da im se vrate sva ona politička prava, koja im kao jednom od tri ustavno konstitutivna naroda u suverenoj BiH garantuju Vašingtonski i Dejtonsko – pariški mirovni sporazum. I tu bih pritom još jednom podsjetio na nepobitne historijske činjenice, uprkos stalnim nastojanjima određenih snažnih političkih snaga unutar bošnjačke političke elite da to negiraju, kako je baš izlazak na referendum i otpor bosanskohercegovačkih Hrvata sačuvao suverenu BiH tokom one presudne 1992. godine, koliku je veliku pomoć BiH i njenim ljudima tokom ratnih godina pružila Republika Hrvatska, ali i na to kako su zajedničke hrvatske snage HV-a i HVO-a bile ključne u veličanstvenim vojnim pobjedama koje su u saradnji s Armijom BiH i na temelju Splitske deklaracije provedene 1995. i koje su napokon donijele mir u Bosnu i Hercegovinu.

Uz to, nastavit ćemo i sa svekolikom materijalnom pomoći koja će osnaživati njihov položaj, odnosno podupirati njihov privredni i društveni razvoj te ostanak na područjima BiH u kojima Hrvati žive stoljećima.

O Rezoluciji

Hrvatska je jedan od kosponzora Rezolucije o Srebrenici. Zašto je važno njeno usvajanje i šta mislite da stoji iza priče iz Republike Srpske i Srbije da se time želi staviti kolektivna krivica na srpski narod, iako je čak i amandmanima naglašeno da je krivica individualna?

– Kao što je poznato, Hrvatska je bila prva žrtva velikosrpske agresije i bio bi historijski paradoks da ne učestvujemo u ovom procesu. Nadalje, Hrvatska svoje stajalište temelji na poštivanju međunarodnog prava jer je Međunarodni sud još 2007. godine utvrdio kako je u UN-ovoj zaštićenoj zoni u Srebrenici počinjen genocid. Uz to, uz nekažnjavanje odgovornih, još su jedino poricanje i iskrivljavanje istine, pa čak i glorificiranje tog zla – trajni zločini nad žrtvama i njihovim porodicama. Iz naše perspektive, namjera ove Rezolucije je doprinijeti trajnom sjećanju na srebreničke žrtve, uključujući definiranjem međunarodnog dana kada će se redovno obilježavati ovaj zločin, te kao opomena za budućnost. Reafirmacijom načela Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima te Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, ova Rezolucija nastoji doprinijeti da se zločin genocida više nikada i nigdje ne ponovi. I kako je to više puta istaknuto, Rezolucija ne proglašava niti jedan narod genocidnim.

Također, nema nikakve dileme kako je taktika namjernog iskrivljavanja historijskih činjenica zapravo nastavak istog onog propagandnog stroja iz 1990-ih godina koji je podržavao politiku Miloševićevog režima, te koja je ostavila za sobom širom Hrvatske, BiH i Kosova, brojne poginule, ranjene i nemjerljivu materijalnu štetu. Nažalost, nijekanje brojnih pojedinačnih i masovnih zločina te genocida u Srebrenici, ne doprinosi regionalnom miru i stabilnosti. U stvari, to je jako daleko od proklamirane usklađenosti sa zajedničkim evropskim ciljevima i vrijednostima, ali i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Hrvatska će se, jasno, na području Zapadnog Balkana i dalje zalagati za autentično preuzimanje zajedničke pravne stečevine i bezuslovno prihvatanje vladavine prava, kao i duha iskrene i miroljubive saradnje i sve to s iskrenom željom da se u što skorije vrijeme nađemo u zajedničkoj evropskoj porodici.

Hrvatska je bila jedan od najvećih lobista za otvaranje pregovora BiH sa EU. Nakon toga je došlo do određenih zastoja među političarima u BiH i nedostatka konsenzusa oko ključnih pitanja. Koliko je važno da se u narednom periodu BiH vrati na taj put? Šta možemo očekivati od djelovanja Hrvatske u narednom periodu po pitanju evropskog puta BiH?

– Iz iskustva Hrvatske mogu reći da su evropske integracije jedinstvena i historijska prilika da se država pridruži zajednici razvijenih, stabilnih i demokratskih država u kojoj se slobodno putuje, surađuje, posluje i školuje. Na taj način sve članice imaju bolje prilike za rast i napredak. S takvom premisom, zaista bih želio da Bosna i Hercegovina čim prije započne pristupne pregovore te nam se pridruži u Evropskoj uniji kad se pregovori završe. Smatram da je odluka Evropskog vijeća iz marta veoma povoljna za Bosnu i Hercegovinu te je zacrtala ostvarive ciljeve za daljnju fazu procesa. Sad je na Bosni i Hercegovini da pokaže svoju spremnost. Vaša zemlja je već pokazala da je sposobna provoditi reforme kada postoji spremnost na saradnju i dogovor legitimnih političkih predstavnika svih konstitutivnih naroda i nadamo se da će se u takvom ozračju nastaviti predano djelovati. Posebno bih pohvalio gospođu Borjanu Krišto i Vijeće ministara koji su pokazali veliku predanost tom cilju.

S druge strane, Evropska unija je svojim nedavnim potezima otvorila vrata mogućim novim članicama te je pokazala spremnost politički i finansijski poduprijeti potrebne reforme u državama kandidatima i stoga tu historijsku priliku trebate iskoristiti. Naravno, u tome možete računati i na daljnju podršku Republike Hrvatske, a ona je veoma snažna jer obuhvata cijeli spektar političke, diplomatske i razvojne pomoći ali uključuje i operativne programe prijenosa znanja hrvatskih stručnjaka na području evropskih integracija. Vjerujem da je stvarna dodana vrijednost i snaga podrške Republike Hrvatske, u činjenici da ona dolazi od susjedne, međunarodno etablirane članice EU i NATO-a koja neprestano radi kako bi na najbolji način doprinijela jačanju evropskog projekta u jugoistočnoj Evropi i pomaže transformaciji svojih susjeda u buduće uspješne članice tih organizacija, koje su posvećene zajedničkim evropskim vrijednostima i standardima. To je zasigurno put kako zajednički graditi jaču i otporniju Evropsku uniju. I stoga pritom mogu reći da se veselim danu kad će Bosna i Hercegovina pristupiti Evropskoj uniji.

Robna razmjena

U kojim područjima se može poboljšati saradnja između BiH i Hrvatske?

– Odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine su danas sveobuhvatni te nedvosmisleno ukazuju na čvrstu povezanost naših zemalja. Prošlogodišnja robna razmjena od 3,6 milijarde eura je itekako respektabilna. Naši privredni odnosi su posljednje dvije godine u uzlazu, a Hrvatska je konstantno u vrhu po ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu. Proteklih se godina puno radilo na poboljšanju prometne povezanosti, primjera radi kroz izgradnju mosta Svilaj i mosta kraj Gradiške na Savi. Ima sigurno prostora da se ekonomski odnosi još više unaprijede i u tom smislu ne vidimo prepreke da se maksimalno iskoriste potencijali te nedavno izgrađene infrastrukture. Također smatram da trebamo još bolje sarađivati na području zaštite okoliša, odnosno oko projekata koji bi mogli imati prekograničnih utjecaja.

Naravno, to se treba temeljiti na čvrstim naučnim i stručnim podacima, u dobrosusjedskom duhu i bez politizacije. Za Hrvatsku je isto tako važna saradnja na području migracija, odnosno na način da se upravljanje migracijama i kontrola granica podigne na visok nivo kako bi se spriječile ilegalne migracije i kroz to nedvosmileno povezani organizirani kriminal. U tom kontekstu, ohrabrujemo Bosnu i Hercegovinu da što prije pojača saradnju s Frontexom. Spomenut ću i da Hrvatska doprinosi izgradnji odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine te je prošle godine u te svrhe uplatila pola miliona eura putem odgovarajućeg instrumenta NATO-a. Kako se bude razvijao vaš pregovarački proces s EU, nadam se da ćemo vam moći još više pomoći po tom pitanju. Inače, kao što vam je poznato, prošle smo godine održali zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH, te su i mnoge druge zajedničke teme našle svoje mjesto na dnevnom redu i dogovorili smo niz projekata, tako da vjerujem da će ta sjednica ostati referentna tačka u razdoblju pred nama.

Avaz