Godišnjica najveće rudarske nesreće u BiH: Rudari i 34 godine kasnije u jamu silaze sa strahom

Najveća rudarska nesreća u BiH dogodila se prije 34 godine u jami Dobrnja Jug u Mramoru nadomak Tuzle. Tom prilikom smrtno je stradala najmlađa smjena Rudnika uglja Kreka, a tek jedan od rudara je uspio preživjeti.

Najveća rudarska nesreća dogodila se 26. augusta 1990. godine u jami Dobrnja Jug u Mramoru nadomak Tuzle, u kojoj se nalazila najmlađa smjena Rudnika uglja Kreka.

Tada je poginulo 180 komorata, prosječne dobi 27 godina, a smrt ih je zadesila usljed eksplozije oblaka ugljene prašine, do koje je došlo nepravilnim miniranjem čelične podgrade, što je pokazala istraga.

Ovoga ponedjeljka u neposrednoj blizini nekadašnjeg ulaza u jamu koja je zatvorena nakon nesreće okupili su se članovi porodica poginulih rudara, prijatelji, kao izvaničnici. Svi oni su se odavanjem počasti i polaganjem cvijeća prisjetili 180 rudara.

Ova dan je posebno težak za Smajla Imamovića, jedinog rudara koji je preživio tešku nesreću. Nastavak njegovog života obilježava nesvakidašnja tegoba koja ga nije popustila ni 34 godine kasnije.

“Prvoga trenutka kojeg se sjećam nakon nesreće je onaj prilikom buđenja u bolnici. Reagovao sam škonatno. Svake godine s nastupanjem augusta ja ulazim u posebno stanje depresije. Već 34 godine ja nemam sna. Mnogi to ne razumiju”, kaže nam Imamović.

Među onima koji je ostao bez svoga oca Sadila je i Damir Brašnjić, koji je tog 26. augusta imao punih šest godina. Iako je bio dijete, priča nam da se na ovaj dan vraćaju posebna sjećanja.

“Ovo je možda jedan od najtežih dana u mom životu i u dubini duše se jedva nosim sa time. Otac je imao 30 godina u vrijeme pogibije, a radio je na poziciji palioca mina”, ističe Brašnjić.

Iza 180 rudara je ostalo 365 djece o kojima se brinuo Fond 26. august 1990. Neki od njih su nakon tragedije stambeno zbrinuti, a 130 porodica odlučilo je uzeti otpremnine.

“Moja majka je tada uspjela trezvene glave razmišljati, ostala je članica fonda koji se pobrinuo za sestru i mene. Za vrijeme školovanja su nam davali stipendije, a nakon toga ponudili su nam radni odnos u Rudniku Kreka gdje smo danas zaposleni”, dodaje Brašnjić.

U Rudniku lignita Mramor od 2006. godine je zaposlen Adnan Delić, obavlja poslove u mašinskoj službi, a uz to je i član Čete za spašavanje. Svjedoči da je posao kojim se bavi izuzetno zahtjevan i težak.

“Uz to, koliko je ovaj posao opasan najbolje govori činjenica o nesreći u kojoj je poginulo 180 osoba. Nesreće se i dalje dešavaju, nedavno smo imali jednu sa smrtnim ishodom što je veoma stresno djelovalo na nas, naše porodice i okolinu. Ali, mi se dalje borimo, tuga i bol ostaju”, navodi Delić.

Iako je tragedija trebala biti velika opomena za nadležne u cilju stvaranja boljih uslova za rad, 34 godine kasnije rudari i dalje u jame ulaze pod velikim strahom da se kući s posla neće vratiti živi.

“Svake godišnjice mi pokušavamo ukazati na probleme koji postoje u rudarstvu, stanje je veoma složeno i ne iziskuje ni vremena ni prostora za odugovlkačenje. Ovdje su prijeko potrebne odluke kada su u pitanju rudnici i Elektroprivreda BiH. Svi znamo proces dekarbonizacije, ali jasno se mora kazati koji rudnik, u kojem obimu i u kojem vremenskom periodu treba te pokušati u njega uložiti”, naveo je predsjednik Sindikalne organizacije RMU Kreka Zuhdija Tokić.

On navodi da rundnici bez ulaganja i obnavljanja radnika neće moći odgovoriti svom zadatku.

“Kada pogledamo te dvije stvari ovdje nema budućnosti. Kao čovjek koji je prošao sve proizvodne faze mogu reći da vi do određenog trenutka možete improvizovati, ali kada dođete u situaciju da ste bez rezervnog dijela i radnika rezultat ne možete ostvariti”, dodao je Tokić.

Eksploatacija uglja iz jame Dobrnja Jug zauvijek je okončana nakon velike tragedije, a ulazi u eksploataciono polje onemogućeni.

Istragu je vodilo Tužilaštvo TK, koje je 2006. zaključilo da nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni, tadašnji tehnički rukovodilac OOUR-a Rudnika lignita Dobrnja u Mramoru Hajrudin Kunosić, tadašnji direktor OOUR-a Enver Žigić i tadašnji rukovodilac Sektora razvoja i rudarskog projektovanja Zdravko Pušonjić, počinili krivično djelo koje im se stavljalo na teret.