Godišnji odmori preči su od reformi

Više od tri godine je prošlo otkako je Evropska komisija utvrdila 14 ključnih prioriteta koje vlasti u Bosni i Hercegovini moraju ispuniti za dobijanje statusa kandidata. Tri ključna reformska zakona na koja se čeka nisu usvojena. Istina, najbliži usvajanju je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, dok su ostala dva – Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH te izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH još na čekanju.

Lošije od lošeg

Naime, Predstavnički dom PSBiH je na posljednjoj, julskoj sjednici usvojio izvještaj Zajedničke komisije oba doma državnog Parlamenta o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH. Ukoliko i Dom naroda usvoji ovaj izvještaj, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama biće usvojen. No, parlamentarci su na godišnjem odmoru. Ipak, do kraja augusta bi trebala biti održana i sjednica Doma naroda.

Ono što je problematično je to što su oni kroz proceduru izmjene sveli na kozmetičke promjene, kaže KorajlićIvana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH, ističe da je od spomenuta tri reformska zakona najrealnije da će se uskoro desiti onaj o javnim nabavkama.

– Međutim, ono što je problematično je to što su oni kroz proceduru i te izmjene sveli na kozmetičke promjene s jedne strane, a sa druge čak se usvajaju pojedina rješenja koja su lošija u odnosu na važeći zakon – od limita za direktne sporazume do procenta koji se povećava za izmjene ugovora i slično. To su neke stvari koje pogoduju zloupotrebama. Nažalost, stalno imamo tu praksu da se pod okriljem navodnog poboljšanja zakona i provođenja reformi i ispunjavanja uslova, zapravo, predlažu rješenja koja su lošija nego ono što već imamo. To se dešavalo i sa sukobom interesa, to se sada dešava i sa Zakonom o javnim nabavkama, kaže Korajlić, dodajući i da je Zakon o VSTV-u na čekanju, kojeg SNSD ne želi i koji ga je oborio u Domu naroda.

Korajlić ističe da je pitanje i za ovo što budemo dobili da li će zaista biti unapređenje i da li će biti reformske izmjene, nešto što doprinosi borbi protiv korupcije.

– Koliko mi se čini, sve je relaksiraniji pristup predstavnika EU i, nažalost, izgleda kao da je i njima više stalo samo da kažu da se nešto uradilo, a da se ne vodi računa da li su to suštinska unapređenja ili nisu, napominje Korajlić.

Politička analitičarka Tanja Topić veoma je skeptična po pitanju toga da bi ovaj saziv Parlamenta mogao donijeti išta u vezi sa reformama koje se od nas traže.

– Prosto, jer smo čuli najave pojedinih političara da je taj sporazum iz Bruxellesa, koji je kao usmeno dogovoren, prestao da važi za njih. Na drugoj strani, imamo ponašanje onih političkih partija koje predstavljaju to jezgro izvršne i zakonodavne vlasti, koje su u jednom potpuno drugačijem filmu nego ovom koji bi značio izvođenje bilo kakvih reformi koje se tiču napredovanja ka EU. To vidimo gotovo na svakodnevnom nivou. Tako da prije bih rekla da sam skeptična da bi se nešto moglo pomjeriti s mrtve tačke, navodi Topić.

Priču o tome šta smo uopšte uradili na putu ka EU, Topić smatra višeslojnom.

Dvosmjerni proces

– Ona je višeslojna u tom smislu da su političari, oni koji su na vlasti, dobar dio njih uz nekoliko časnih izuzetaka, radili sve da ne postanemo dijelom evropske porodice. Oni su istovremeno, dok su obećavali briselskoj administraciji da će provesti reforme, da će BiH postati članicom EU i da je to njihov primarni cilj, bili perjanica širenja euroskepticizma među samim građanima. Dakle, protežirali su tu ideju da će se EU raspasti prije nego što BiH postane njenom članicom, napominje Topić.

Drugi sloj, prema njenim riječima, odnos je građana kod kojih, u našoj političkoj kulturi, ne postoji ta svijest vršenja pritiska na izabrane funkcionere, da treba da rade stvari koje su u našem interesu i koje su zapravo agenda građana.

– Tako da je to taj dvosmjerni proces, gdje su se zapravo političari, a i dobar dio građana, ujedinili u tom nečinjenju, odnosno nevršenju pritisaka da postanemo članicom EU, zaključuje Topić.

Oslobođenje