Galičić: Kredibilni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala test za bh. vlasti

Procesuiranje po prijavama građana vezano za ubrzanu urbanizaciju na području Istočnog Sarajeva, kao i procesuiranje predmeta koji se tiču nelegalne gradnje i prijava izgradnje malih hidroelektrana, bile su teme u fokusu javne debate “Pravo na pravdu”, koju je danas organizovala Evropska unija u BiH, kao još jedan u nizu događaja o temi vladavine prava u BiH.

– Prilikom dodjele statusa kandidata Bosni i Hercegovini u decembru prošle godine, apostrofirano je da kredibilni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala predstavljaju veliki test i priliku da se naprave određeni koraci, jer se bez toga se ne možemo dalje kretati ka punopravnom članstvu u EU. Imamo priliku da na konkretnim primjerima vidimo kako vladavina prava funkcioniše u praksi. Interakciju između građana i njihovih potreba i nosilaca vlasti na svim nivoima i u svim sferama je potrebno osnažiti, jer jedino u toj interakciji možemo doći do konkretnih odgovora na pitanja građana – rekao je Drino Galičić, pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u Evropskoj uniji u Bosni i Hercegovini.

Javna debata “Pravo na Pravdu” okupila je predstavnike pravosuđa, građane, aktiviste, predstavnike nevladinih organizacija i medije u Istočnom Sarajevu kako bi diskutovali na temu transparentnosti pravosuđa, procesuiranju korupcije i slučajeva nelegalne gradnje, a zamišljena je kao otvoreni forum i diskusija koja će im omogućiti da razgovaraju o temama koje su bitne za vladavinu prava, kao što su transparentnost rada pravosuđa i vraćanje povjerenja građana u pravosuđe.

– Kroz javne debate nastojimo govoriti o tri paralelne teme. Prva je transparentnost pravosuđa, koja je jako problematična u svim lokalnim zajednicama, i vidljive su ozbiljne primjedbe aktivista, građana i medija na pristup informacijama. Iako postoje smjernice za način komuniciranja, vidimo da one nisu obavezne i zbog toga tužilaštva i sudovi komuniciraju s javnošću na način na koji oni žele, a da to nije ujednačeno. Zatim, govorimo o procesuiranju korupcije i djelovanju po različitim prijavama građana i aktivista gdje su vidljivi različiti problemi u različitim lokalnim zajednicama. I u konačnici, treći dio se tiče specifičnih lokalnih tema, konkretno na ovom području problem nelegalne gradnje – rekao je Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, koji je bio jedan od moderatora događaja.

Sekretar Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo Neven Kramer rekao je kako institucija koju predstavlja nastoji raditi na povećanju transparentnosti i naglašavanju uloge koju imaju u službi građana područja koje pokriva Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo.

Po podacima koje su predstavili Transparency International i BIRN BiH, u posljednje tri godine, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu je zabilježilo oscilacije u broju prijava korupcije. U 2020. godini je bilo sedam prijava, a taj broj se smanjio na šest u 2021. godini.

Međutim, u 2022. godini se ponovno povećao na osam. Broj riješenih prijava korupcije je također porastao tokom ovog razdoblja. U 2020. godini su riješene dvije prijave, dok se taj broj povećao na tri u 2021. godini, a u 2022. na četiri.

Broj neriješenih prijava također oscilira tokom ovog razdoblja. U 2020. godini je bilo pet neriješenih prijava, a taj broj se smanjio na tri u 2021. godini.

Međutim, u 2022. godini se ponovno povećao na četiri. Broj naloga o nepokretanju istrage ostao je nepromijenjen tokom ovog razdoblja. Ovi podaci pokazuju da je procesuiranje slučajeva korupcije bilo sporije tokom posmatranog perioda.

Visok broj neriješenih slučajeva ukazuje na potrebu za daljnjim naporima u pravosudnom sistemu kako bi se osigurala učinkovita borba protiv korupcije.

Nedostatak optužnica i validnih sudskih odluka može ukazivati na različite faktore, uključujući nedostatak dokaza, složenost postupka ili druge pravne izazove.

Borba protiv korupcije izuzetno je važna za jačanje vladavine prava i osiguravanje odgovornosti u pravosudnom sistemu.

Nakon javne debate sudionici su se složili da je neophodno da se vlasti usredotoče na rješavanje izazova u procesuiranju slučajeva korupcije i da u isto vrijeme rade na jačanju integriteta pravosudnog sistema.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini je posvećena podršci unapređenja vladavine prava kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU.

Nakon javnih debata „Pravo na pravdu“ organizovanih u proteklih nekoliko godina u Sarajevu, Ured EU u BiH u narednom periodu organizuje niz tematskih događaja na temu vladavine prava u različitim gradovima u BiH.

Nakon Zenice, Bihaća, Livna i Istočnog Sarajeva, javne diskusije će biti organizovane u Doboju, Trebinju, Mostaru, Bijeljini i Banjoj Luci.

Cilj ovih događaja je čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti diskusiju sa predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse i govoriti o svom radu, saopćeno je iz Ureda EU u BiH.

Fokus.ba