Gajić: “Ako cijene ostalog materijala padnu, mijenjamo cijene kvadrata stana”

Cijene građevinskih materijala bilježe blagi pad. Stoga bi građani mogli očekivati i stabilizaciju cijena nekretnina. Ali većih pojeftinjenja, prema svemu sudeći, neće biti.

Cijena kvadrata stana u odnosu na prošlu godinu veća je za oko 30 posto, a kuće i do 10 posto. No, građevinari ukazuju na mogućnost pada cijena nekretnina koje će se graditi u narednom periodu, jer je zabilježen pad cijena pojedinih građevinskih materijala, posebno željeza, koje je jeftinije za 10 posto.

“Ako i cijene ostalog materijala padnu, što bismo mi voljeli, mijenjamo cijene kvadrata. U prošloj godini cijena kvadrata kod nas je bila 1.800 KM, međutim, došli smo do cijene 2.200 do 2.400 KM. Cijene će padati u onom procentu koliko bude padala cijena građevinskog materijala”, kaže Dragana Gajić, direktorica građevinske firme za Federalnu televiziju.

S druge strane, iz Agencije za nekretnine smatraju da do pada cijena neće doći jer ponuda je sve manja, a potražnja sve veća. I to ona iz inozemstva, jer su cijene u našoj zemlji, uprkos inflaciji, među najnižim u Evropi kada je riječ o nekretninama.

“Nemamo trenutno nekih novogradnji koje se grade, a imamo veliku potražnju tako da su ljudi prisiljeni da kupuju starije stanove, nerenovirane ili renovirane. Cijena materijala je jako bila skočila, u zadnje vrijeme se stabilizuje, ali ne toliko dovoljno da bi očekivali trend pada cijena”, ističe Tarik Musabegović, direktor agencije za nekretnine.

Ekonomisti, ipak, potvrđuju da se svjetsko tržište izbalansiralo i da je stabilizacija cijena u našoj zemlji moguća. Ipak, do većeg pada, i oni kažu, neće doći.

“Neki veći pad cijena će teško da se desi jer armature, građevinsko željezo učestvuje u cijeni s manje od pet posto tako ako imate smanjenje cijene komponenete koja je u tako malom učešću, onda je teško očekivati da će ukupan proizvod biti jefitniji”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Stoga bi se, poručuje, država trebala okrenuti domaćim izvorima sirovina, kao i populacijskim politikama. Jedna od njih podrazumijevala bi stimuliranje prve kupovine stambenih jedinica, kao što je u Kantonu Sarajevo.

Iako se činilo da ćemo uskoro dočekati pad cijena nekretnina, ovo pitanje je i dalje otvoreno. A ostaje i pitanje hoće li nadležni djelotvornije uskočiti u pomoć. Jer ulaganje u nekretnine je trajno dobro koje ostaje u našoj zemlji, a možda bi tako zadržali i njene građane.