Fuad Kasumović: Opasno je dati sve finansije HDZ-u

Kongres Nezavisnog bloka najavljen je za 14. april. Da li će Fuad Kasumović biti jedan od kandidata za predsjednika?

– Nisam saglasan s tako brzim održavanjem Kongresa. Nezavisni blok je jedna od najmlađih partija u državi i prva počinje sa kongresom. Mislim da je trebalo još vremena za Kongres, trebalo se baviti nekim drugim stvarima, međutim, oni su odlučili tako. U gradu Zenici još nismo proveli izbore u stranci. Mi to radimo temeljito. U svakoj mjesnoj zajednici se bira, u svakom dijelu grada vršimo izbore predsjednika NB-a u mjesnim zajednicama, predsjednika koordinacija. Nama treba vremena, da li ćemo stići do Kongresa, ne znam.

Kupi, pa prodaj

Neću biti kandidat za predsjednika stranke. Građani moraju shvatiti zbog čega sam tako odlučio. Nikada u životu ni jedan posao napola nisam radio. Posao gradonačelnika grada kao što je Zenica, četvrtog po veličini u državi, trebaju tri čovjeka da rade, a ne jedan. Da još vodim neku stranku uz to, ne bi to bilo to, radio bih polovično. Obećao sam da ću biti nezavisni gradonačelnik do kraja mandata i to ću ispoštovati. Nemam pretenzija da budem predsjednik stranke, ali sam siguran da bih glat prošao.

Smatrate li da je Kongres tako brzo jer aktuelni predsjednik Senad Šepić smatra da ima većinu koja mu daje podršku?

– To ne znam. Ali, vidio sam na zadnjem Kantonalnom odboru NB-a Zeničko-dobojskog kantona da su iz svih općinskih organizacija na isti način izabrani bez izbora. U Zenici izbori nisu završeni. Imam namjeru provesti najdemokratičnije izbore. Imamo i dalje veliku podršku, ljudi nam vjeruju jer smo bili dosljedni, nismo ušli sa SDA, nismo se prodali radi fotelja. Narod je razočaran nekima zbog trgovine, kupovina.

Prisutan je taj trend odlazaka ljudi iz NB-a koji su ušli u zakonodavnu vlast…

– Nisu to odlasci. To je kupovina i prodaja. Nema nikakve dileme da može biti nešto drugo. Ljudi koji su nas napustili su na prijedlog predsjednika Šepića stavljeni na liste. Omer Škaljo je bio na državnoj listi treći, prema listi koju sam ja potpisao i poslao. Uradio sam to potpuno svjesno, jer sam znao da ne bi mogao proći. Kad sam otišao na odmor, Šepić je tog čovjeka sa državne liste stavio na kantonalnu. Koji su razlozi za to, zna Šepić. Nusreta Imamovića koji sjedi sa SDA u Skupštini i glasa zajedno sa njima su Šepić i Aida Baručija doveli meni. Dotad ga nisam vidio niti znao. Nisam imao ništa protiv da bude i nosilac kantonalne liste jer je mlad čovjek, perspektivan, profesor na Mašinskom fakultetu. Međutim, kad sam malo bolje upoznao čovjeka, liste su već bile ovjerene, a očito je da ima problema. Tako sam ga ja doživio. A što se tiče preletača ili ljudi koji su kupljeni, taj gospodin Elmedin Voloder i ta gospođa Dženana Hodžić, tvrdim da ih nisam ni znao, da su to sve Šepićevi kadrovi. Ljudi koje sam stavio na liste su stabilni i oni će pratiti projekat koji sam počeo.

Ima li Nezavisni blok budućnost sa Šepićem na čelu?

– Iskren da budem, ne znam. Na moj poziv održali smo sastanak u Zenici Mirsad Hadžikadić, Elmedin Dino Konaković, Senad Šepić i ja. Zaključeno je da ove male stranke ne mogu ništa napraviti same, te da se trebamo dogovoriti. Problem u ovoj državi je taj što svako hoće da je predsjednik, osim mene koji to ne želim. Iznio sam im tada koncept. Konaković je ostvario rezultat u Sarajevu i veoma ličimo jedan na drugog sadašnjim radom. Ja sam ostvario dobar rezultat ovdje, Hadžikadić je osvojio dosta glasova kao kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Mislim da bi to bio nukleus neke bh. politike, ne bošnjačke, da ne bi bilo zabune. Poslije toga sam se još jednom sastao s njima, ali je problem bio što svako hoće da bude predsjednik. E, Boga mi, neće moći.

Nedavno ste se u zeničkom restoranu sastali sa zastupnicom u Skupštini ZDK-a, vijećnikom u Gradskom vijeću Zenica, ali i predsjednikom stranke. O čemu ste razgovarali?

– Šepić često posjećuje Zenicu i mene. Bilo je još ljudi na tom sastanku kojeg pominjete. Ali, nismo samo mi bili. Bili su svi zastupnici NB-a u kantonalnoj Skupštini. Čuli su da se protivim ranijem održavanju Kongresa stranke, pa je Šepić došao ubijediti Zenicu da, kao i ostali, sami sebe imenujemo. Ja to, ponavljam, neću. Želim da narod izabere rukovodstvo. Ostao sam tvrdo pri tom stavu.

Kako komentarišete to što je SDA nakon toliko godina zatražila u raspodjeli mjesto državnog ministra finansija?

– Politika koju vodi SDA je u čitavoj njihovoj dogmi da se bore za Bošnjake. To je gubitnička politika, jedna sramna politika najveće partije u BiH. Bar su do sada bili najveći, ali kad se uvede elektronsko glasanje, vidjećemo da li će i dalje biti. Ispada da niko u državi osim ljudi iz Hercegovine i ljudi iz HDZ-a BiH ne zna biti ministar finansija. Ko vlada finansijama, vlada svim procesima u državi. To je čovjek veoma često bitniji od državnog ili federalnog premijera. Kad sam bio zamjenik državnog ministra finansija, za mene je čitava država znala. Nedavno sam najuticajnijim ljudima nudio nagradu ako budu znali ko je poslije mene bio zamjenik ministra finansija. To je živa istina. Ne znam kako se zove aktuelni zamjenik ministra finansija.

Garancija na sudu

Opasno je davati HDZ-u u nizu sve kada se tiče finansija. Evo, u Zenici, gdje je 84 posto Bošnjaka, ponovo najvažnija dva ministarstva, finansija i privrede, u Kantonu daju HDZ-u. Zar to nije podanička politika? A usta su im puna Bošnjaka. Zar nema u gradu Zenici ili Zeničko-dobojskom kantonu ni jedan Bošnjak koji se može pripremiti da bude u budućnosti ministar finansija. Ne.

U spektakularnim akcijama hapse se uposlenici UIOBiH, ali se ubrzo nakon toga vrate na pozicije, čak i napreduju… Kako gledate na to?

– Nažalost, najslabija karika je pravosuđe, iako je međunarodna zajednica najviše sredstava dala u reformu. Uzmite Visoko sudsko i tužilačko vijeće kao primjer i vidjećete da tri ključne stranke, SDA, HDZBiH i SNSD, drže tamo ključne ljude. Bitno je da ste s njima i imate garanciju da nećete biti procesuirani, osim ako se bossu u stranci ne zamjerite. Onog momenta kada pravosuđe po pravu pođe osuđivati ljude, biće jasno da će se smanjiti korupcija u svim segmentima društva i da ćemo vratiti povjerenje u državu. Sjetite se slučaja Čović. Znate da je radi mene on osuđen. Ja sam ga prijavio tada, poništio njegovo rješenje. Nemoguće je da su dokumenti nestali od državnog do kantonalnog suda, u nekih pet kilometara puta. Ne može vjetar to odnijeti. Nažalost, pravosuđe nam je takvo. Malo je odlučnih ljudi, tužilaca i sudija, koji mogu samostalno donositi odluku.

Oslobođenje.ba