Federalna televizija podnijela krivičnu prijavu protiv BHRT-a

Advokati Federalne televizije Nina Kisić i Goran Dragović kazali su da je ovaj javni servis podnio krivičnu prijavu protiv BHRT-a, a kao razlog su naveli nedavni prekid dijela programa. 

Prijave su podnijete u ime Poslovodnog odbora FTV-a protiv Upravnog odbora i Uprave BHRT-a. 

– U svojstvu opunomoćenika Federalne radio-televizije podnijeli smo krivične prijave SIPA-i i Tužilaštvu BiH. Radi se o više lica. To su članovi Upravnog odbora BHRT-a – Rajko Radovanović, Valentina Rupčić, Slavko Rolih, generalni direktor Belmin Karamehmedović, Elvir Lemeš, te direktor BHT-a Mario Vrankić i direktor BH Radija Dejan Kerleta. Ono što je jako zanimljivo i bitno – krivična prijava je podnesena i protiv više NN lica. Taj krug lica je izvjesno malo širi od ovih prijavljenih. Mi smo identifikaciju ovih lica koji su učestvovali nesporno u izvršenju ovog krivičnog djela prepustili istražnim organima – naveli su advokati.

U prijavi su se odlučili za pravnu kvalifiakaciju zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja te udruživanje radi činjenja krivičnih djela. 

– Naravno, istražni organi uvijek imaju mogućnost da eventualno pripišu dodatne pravne kvalifikacije mada je naš stav da ova pravna kvalifikacija upravo pokriva pravno ono što se desilo u konkretnom slučaju. Ono što je meni zapanjujuće – potpuno je neprihvatljivo u jednom društvu na ovaj način postupati prema jednom, čak i privatnom mediju, a kamoli javnom servisu, imajući u vidu, čak i za BiH, konkretno zahvaljujući našim ustavnim odredbama, obavezujuću sudsku praksu Evropskog suda, koja konkretizira pravo i na pluralizam – i izvještavanja, ali i primanja informacija – pojasnili su advokati FTV-a.

Naveli su da se ovdje radi o teškom krivičnom djelu, za koje su prepisane visoke kazne. 

– Ovdje bismo fokus stavili na zloupotrebu položaja i ovlaštenja. Radi se po svojoj prirodi o teškom krivičnom djelu za koje su propisane kazne u zavisnosti od cenzusa odnosno pričinjene štete – od šest mjeseci do pet godina, u stavu dva to je od jedne do deset godina, a u stavu trećem, ukoliko bi ta šteta bila preko 50.000 KM, najmanje tri godine. Dakle, zaprijećene kazne u konkretnom slučaju su iznimno visoke jer je upravo i zakonodavac prepoznao štetnost po društvo jednog takvog postupanja – objasnili su advokati.