Federaciji Bosne i Hercegovine fali preko 1.000 ljekara, doktora i medicinskog osoblja

Trend odlaska ljekara iz Federacije Bosne i Hercegovine zabilježen je i u protekloj 2023. godini, nakon što je prema podacima Ljekarske komore FBiH, u 2022. veći bh. entitet napustilo više od 100 doktora i za boljim plaćama i uvjetima rada otišlo najviše u Njemačku, susjednu Hrvatsku i zemlje Arapskog poluotoka.

Predsjednica Komore dr. Amila Bećirović, kaže kako tačan podatak, koliko je ljekara prošle godine otišlo, još nemaju jer se informacije prikupljaju sa terena, ali da je ubijeđena da je mladih ljekara prošle godine napustilo FBiH više nego 2022.

Ukinuti programe zapošljavanja

– Prema mom mišljenu treba ukinuti programe zapošljavanja mladih ljekara preko zavoda za zapošljavanje jer oni dobijaju minimalnu plaću. Ne slažem se da završen studij Medicine, koji traje šest godina, zaslužuje plaću od 1.200 KM, koliko mladi ljekar, kako sam čula, dobija u KS. Također, imam informaciju da se u KS stomatolog plaća 600 maraka, što je prestrašno i što samo tjera djecu iz FBiH – ističe Bećirović.

– Federalna komora ljekara broji 5.000 članova, a sa nama nisu Hercegovačko-neretvanski kantona (HNK) i Kanton 10. Kad se sve uzme u obzir, sigurno nam nedostaje oko 40 posto ljekara, što je više od 1.000 – navodi Bećirović.

Ono što je alarmantno je odlazak specijalista i subspecijalista iz zemlje u zemlje Bliskog istoka.

– Ljudi nam odoše tamo jer im se nude ekstra uvjeti. Ne znam kada će ova država prepoznati koliko gubi sredstava odlaskom samo jednog ljekara opće prakse, a kamoli specijaliste i subspecijaliste. Druge zemlje ih dobijaju besplatno.

Odlazak ljekara, naročito specijalista, itekako utječe na zdravstveni sistem u našoj zemlji, što je već mjesecima vidljivo u domovima zdravlja, ali i zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.

– Posebno je na udaru porodična medicina i tamo gdje su prijavljeni timovi koje treba da vodi ljekar specijalista porodične medicine, njega ustvari vodi ljekar opće prakse, što je nedostatno za zamišljeni program porodične medicine. Porodični ljekar mora riješiti, po smjernicama koje su nekad bile važeće, a vjerovatno su i sada, 70 posto patologije i to je ta ušteda koja bi se pravila da je sve onako kako je zamišljeno. To znači da se pacijenti bespotrebno ne upućuju drugim specijalistima. Kod nas se situacija takva da se ljekari opće prakse, nakon mjesec rada, šalju u vatru da rješavaju probleme po nekim nametnutim procedurama fondova zdravstvenog osiguranja. Oni pišu uputnice, recepte za lijekove – navodi Bećirović i dodaje da niko ne vodi računa o tome da pacijent nije riješen sa tri, četiri i više uputnica, nego sa adekvatnom terapijom i minimalnom dijagnostikom jer farmakoekonomika znači pisanje lijeka koji je najjeftiniji, a najefikasniji.

– To je nešto što bi trebalo da čini porodičnu medicinu prepoznatljivom u svijetu. Kod nas se to ne dešava. Djeca idu na teren, po jedan mladi ljekar zadužen je za 2.000 pacijenata, uglavnom loše registrovanih hroničara. Pacijent dobije po tri uputnice za tri različita specijalista, a onda mu svaki od njih propiše po tri recepta, što je ukupno devet lijekova. To je zatvoreni krug koji se, kako vrijeme odmiče, samo širi. Tako se samo pravi promet, a ozdravljenja nema – pojašnjava Bećirović.

Ozbiljna reforma zdravstva

Na pitanje kako zaustaviti trend odlaska ljekara iz zemlje, kaže kako je krajnje vrijeme da se počne sa ozbiljnom zdravstvenom reformom, prije svega, na primarnom nivou.

– Potrebno je staviti pod zdravu kontrolu mentorstvo ljekara koji su zaposleni, onih koji su na specijalizaciji. Potom bi svaka ustanova pojedinačno na terenu trebala izvršiti kontrolu, a onda dati tačne podatke koliko joj nedostaje specijalista i kojih kako bi se, spram toga, pravio program specijalizacija. Zatim, da se mentori adekvatno nagrade za svoj rad. Dotakla bih se i standarda i normativa. Ne znam kad su posljednji put revidirani, ali nekih je revizija bila 2021. godine. Mislim da se nadležni u ovoj državi trebaju ozbiljnije okrenuti zdravstvenom sistemu kako bi se stvari počele popravljati. Ako to ne uradimo, ne piše nam se dobro – zaključila je Bećirović.

Faktor