Faruk Hadžić: “Naredne godine penzioneri mogli biti u problemu”

“Statistički gledano Bosna i Hercegovina više nije u inflaciji”, poručio je to, između ostalog, ekonomski analitičar Faruk Hadžić koji je u razgovoru za N1 ipak rekao da je jaka ekonomska kriza ostavila značajne posljedice uslijed čega bi se naredne godine penzioneri u Federaciji BiH mogli naći u problemima.

Hadžić smatra da je standard života bh. građana slabiji u odnosu na prethodni period.

“Inflacija je na neki način napravila popriličnu štetu našem društvu. Donosioci odluka su pustili da inflacija eksplodira, a mi smo kao struka nastojali i pokušavali dati određene smjernice i prijedloge da ne bude tako drastičan rast cijena. Dakle, inflacije bi bilo svakako, ona je uvezena i nismo je mogli proizvesti u BiH, ali ona je mogla biti manja. I taj segment usklađivanja plata nije pratio rast cijena u BiH iako danas mi statistički inflacije više i nemamo. Inflacija je danas u pet mjeseci u FBiH 1,2 posto, a na nivou BiH oko dva posto što znači da je po ovome ona nešto veća u Republici Srpskoj, ali kada je riječ o tim nekim statistikama do četiri posto se ona toleriše u ekonomskom smislu”, rekao je Hadžić.
“Izazovna godina”

Naglasio je i to da je ova godina veoma izazovna.

“Mi smo kao struka najavili dolazak ekonomske krize i u sljedećoj godini će penzioneri imati jedan problem u smislu vrlo skromnog usklađivanja penzija u FBiH i iz današnje perspektive ne možda veće od dva procenta i to je tako jer to diktiraju zakonske formule, a opet možda neće biti ni vanrednog usklađivanja jer možda neće biti uslova za to. Ipak ima vremena, tačnije pola godine, da donosioci odluka ovo promjene prije svega reformom poreskog sistema i da se faktički krene s ubrzanjem ekonomske aktivnosti. Čuli smo da će biti upućeni i fiskalni zakoni, ali je bitno u kojoj formi – nacrt ili prijedlog. Ako bude nacrt to će se odužiti i neće biti prije naredne godine, a ako bude prijedlog postoji mogućnost da ti zakoni stupe na snagu krajem 2024. U međuvremenu se mogu donijeti neke kratkoročne mjere da se stimuliše kupovna moć građana, a što se više puni budžet to je bolje za penzionere”, dodao je Hadžić.

Osvrćući se na statistiku zaposlenih i nezaposlenih, Hadžić je pojasnio da postoje dva zvanična podatka od statističkih agencija.

“Ukoliko gledate anketu o radnoj snazi vidjet ćete jednu vrstu podataka koji se tiču i zaposlenosti i nezaposlenosti, a sdruge strane, imate registrovanu zaposlenost i nezaposlenost i riječ je o podacima poreznih uprava FBiH i RS. Dakle, kada vidite njihove podatke tačno znate koliki je stvarni broj zaposlenih za koji se uplaćuju doprinosi. Malo je problematično koliko zaista imamo nezaposlenih jer uvijek postoji dilema da li je stvarno tačno da je njih 300.000 u BiH pa se nekako uvijek šokiramo kako je to 30 posto, ali s druge strane, ako gledate izjave poslodavaca da ne mogu naći dovoljno radnika na tržištu za određene poslove i onda se postavlja pitanje da li su dovoljno plaćeni”, istakao je Hadžić.
“Treba ‘prečešljati’ evidencije u Službama za zapošljavanje”

Međutim, Hadžić je mišljenja da su na relaciji poslodavac – radnik različita tumačenja.

“Poslodavci kažu da ne mogu pronaći radnika i da će ga platiti koliko god on želi, međutim, njih nema u BiH jer se oni samo statistički vode tu kao nezaposleni na evidencijama Službi za zapošljavanje. I tu sada dolazi do velikog raskoraka. Dakle, sada je stvarna stopa nezaposlenosti nekih 13 posto ako gledamo po anketi i to je poprilično dobro iako ima još dosta prostora za smanjenje, međutim, mi bismo trebali malo ‘prečešljati’ službe za zapošljavanje kako bismo imali u uvid koliko je tu osoba stvarno zbog traženja posla, a koliko zbog zdrvatsvenog osiguranja. Zdravstveno osiguranje će imati i dalje, nije uopšte sporno da će imati te beneficije, ali se mora znati koliko je stvarno nezaposlenih u BiH”, naveo je.

Ukazao je i na tu činjenicu da je jedan dio nezaposlenih osoba na evidencijama, a zapravo rade na crno.

“Dakle, mi se ovdje na neki način moramo obračunati sa crnim tržištem u BiH. Da poslodavac bude stimulisan da prijavi zaposlene jer od toga radnik ima najveću korist. Kada razgovaram sa radnicima oni mi kažu meni je svejedno bitno mi je da imam platu, pa onda kada bude vrijeme da se penzionišu kažu da će im je država uplatiti. Penzija nije socijalna pomoć već stečeno pravo tokom rada. Tako da ustvari poslodavac na neki način uzima penziju za sebe od tog radnika”, pojasnio je naš sagovornik.

Zatim je ustvrdio da se u praksi susreće s tim da većina ljudi s kojima razgovara ne zna za koliku platu rade.

“Svi oni kažu ‘mi zaradimo platu koju dobijamo na naš bankovni račun’. Međutim, to nije tačno. Oni su zaradili bruto platu s uključenim porezima i doprinosima i poslodavac u vaše ime uplaćuje državi taj jedan određeni dio. Također, građani mogu Poreznoj upravi FBiH podnijeti zahtjev na osnovu kojeg će dobiti kod i onda oni putem njega mogu provjeriti da li je poslodavac redovno uplaćivao doprinose. Ukoliko poslodavac na vrijeme nije uplaćivao doprinose, radnik sa Poreznom upravom može iskomunicirati i zatražiti inspekcijski postupak i to je jedan od postupaka, postoji nekoliko mogućnosti”, pojasnio je Hadžić.
Programi zapošljavanja i sve manje zaposlenih muškaraca

Govoreći o programima zapošljavanja, Hadžić je mišljenja da bi se stvarna moć u tome trebala dati radnicima, a ne poslodavcima.

“Neće se davati direktno novac, ali će se imati mogućnost korištenja vaučera i to različitih. Vrlo je bitno znati koga targetirati jer je manjkavost nedostatak evaluacije. Inače, imamo veliki broj neaktivnih žena u BiH koje uopšte nisu na tržištu rada jer njihovi muževi rade, a one čuvaju djecu. Dakle, ona možda nije motivisana da za nekih 700 KM počne raditi, međutim, ukoliko se napravi vaučer od 1.000 KM i dobit ćete njega samo nađite poslodavca i dobit ćete novac direktno od službi. Isto tako postoji mogućnost da se napravi vaučer i za vrtiće pa tako žene koje ne mogu djecu ostaviti nigdje dok su na poslu mogu poslati u vrtić, a čak u nekim većim preduzećima ima mogućnost i da postoje vrtići pa dijete može biti uz majku na poslu. Treći vaučer može biti za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ako nemate dovoljno znanja. To može biti motivacija”, naveo je.

Iznio je i podatak da je u periodu od 2015. do 2024. godine u FBiH je novozaposlenih 50.000 žena dok je broj zaposlenih muškaraca veći za oko 20.000.

“Dakle, ovdje imamo smanjenje razlike između broja zaposlenih žena i muškaraca što je dobro, međutim, kada se dublje uđe u statistiku onda se vidi da je vrhunac zaposlenih muškaraca dostignut 2019. godine pred sami koronavirus i od tada taj broj zaposlenih muškaraca pada. Mi sada u FBiH imamo manje zaposlenih muškaraca nego 2019. godine. Dva su ključna razloga – iseljavanje van BiH zbog zaposlenja i odlazak u penziju”, ustvrdio je ekonomski analitičar.

Dalje je istakao da cjelokupno bh. društvo brzo stari.

“Sada će biti veliki izazov u narednih 10 do 15 godina šta uraditi da bismo imali održivost biosistema. Penzioneri će imati uvijek isplaćenu zarađenu penziju, ali će zato biti manje novca za sve ostale budžetske kategorije jer se penzioneri uvijek prvi namiruju. Dakle, nemamo ugroženost penzija, ali će se sve više uzimati iz poreskih prihoda. I sada ako imamo populaciju koja stari i mali broj muškaraca onda će se raditi na uvozu radne snage u BiH, ali i aktivacija više žena na tržištu rada”, mišljenja je.