Facebook svakodnevno gubi korisnike: Šta je razlog padu giganta?

Facebook je izgubio svakodnevne korisnike prvi put u svojoj 18-godišnjoj historiji, izvijestila je početkom februara matična kompanija platforme Meta.

Tromjesečni izvještaj krajem 2021. godine otkrio je da rast kompanije stagnira diljem svijeta. Broj korisnika pao je za oko pola miliona, na 1,93 milijarde prijavljenih svaki dan. Zašto?

Izvršni direktor Mark Zuckerberg pripisao je gubitak oštroj konkurenciji brzorastućih konkurenata poput TikToka među mladima.

U rijetkom izravnom ukazivanju na konkurenciju, Zuckerberg je naglasio prijetnju s kojom se Meta suočava zbog rasta videoplatformi kao što su TikTok i YouTube, dok ljudi gledaju sve više kratkih videa na internetu, piše Radio Slobodna Evropa.

Gubitak korisnika je najveći u Africi, Latinskoj Americi i Indiji, što sugeriše da je došlo do zasićenja Facebookom globalno – i da je duga potraga za dodavanjem što većeg broja korisnika dostigla vrhunac.

Popularnost TikToka

Zuckerberg je istaknuo da se Facebook nije morao suočiti s glavnim rivalom tokom svojih prethodnih promjena strategije, opisujući situaciju kao “pomalo jedinstvenu”, piše Forbes.

“TikTok je već tako veliki konkurent i također nastavlja rasti prilično brzom brzinom”, rekao je Zuckerberg.

Rekao je da Meta mnogo ulaže u razvoj vlastitog kratkog videoproizvoda, Reels, kako bi se natjecao s TikTokom. Kroz svoju historiju, Facebook je karakterizirala težnja za rastom, ocjenjuje Forbes.

Uprkos usporavanju u SAD-u i Europi posljednjih godina, nastavio je rasti dodavanjem korisnika drugdje. TikTok je u međuvremenu brzo porastao i postao jedna od najčešće korištenih i preuzimanih aplikacija na svijetu i ne pokazuje znakove usporavanja.

Sada je toliko popularan da je svrgnuo Google s trona kao najpopularniju internetsku domenu, od kraja 2021. prema Cloudflareu (Facebook.com je treći). Godinu prije, TikTok je bio sedmi.

U svojoj zemlji TikTokov vlasnik, ByteDance, također drži prvo mjesto s videoaplikacijom na kineskom jeziku Douyin. Popularnost aplikacije TikTok porasla je i nakon što ju je bivši američki predsjednik Donald Trump pokušao zabraniti u SAD-u.

Trumpova administracija je tvrdila da TikTok predstavlja rizik za nacionalnu sigurnost jer je kineska vlada imala pristup korisničkim podacima. Iz TikToka su više puta negirali optužbe.

Potencijalni dogovor u rješavanju problema koji bi doveo do toga da matična kompanija ByteDance proda dio svog američkog poslovanja američkom tehnološkom gigantu Oracleu i maloprodajnom lancu Walmartu dobio je od Trumpa privremeno zeleno svjetlo, ali ga kineska vlada nikada nije odobrila.

Otkako je u januaru 2021. prisegnuo za američkog predsjednika, Joe Biden povukao je Trumpovu naredbu.

Pala i zarada

Profitabilnost Mete također je pala u posljednja tri mjeseca prošle godine. Oglašavanje je i dalje Metin primarni izvor prihoda i ostat će tako u bliskoj budućnosti, iako je tvrtka rekla da će Appleove promjene u praćenju oglasa i inflacija to pojesti.

Historijski pad cijena dionica Facebookove matične tvrtke izbrisao je više od 230 milijardi dolara njene tržišne vrijednosti za samo jedan dan, 3. februara, što je najveći jednodnevni gubitak u historiji za jednu američku tvrtku.

Facebook se prošle godine rebrendirao u Metu kao dio svog strateškog zaokreta da postane kompanija koja se temelji na virtualnoj stvarnosti. Model oglašavanja također je teško pogođen promjenama privatnosti u Appleu, za koje je Facebook rekao kako očekuje da će ih koštati milijarde.

Pad cijene dionica doveo je do pada ličnog bogatstva Marka Zuckerberga za gotovo 30 milijardi dolara. Pad dionica Mete označio je najveći pad tržišne vrijednosti za američku javnu tvrtku, prema Reutersovoj analizi podataka Refinitiva.

Gubitak je najveći u Africi, Latinskoj Americi i Indiji, što sugerira da je proizvod tvrtke zasićen globalno – i da je njezina duga potraga za dodavanjem što većeg broja korisnika dostigla vrhunac.

“Facebookov san o povezivanju cijelog svijeta je mrtav?”

Već 18 godina, otkako ga je Mark Zuckerberg započeo u studentskoj sobi na Harvardu, Facebook je rastao, piše Washington Post. Facebook je godinama težio da poveže cijeli svijet, čak i ljude koji tek trebaju dobiti pristup internetu.

Iako je moguće da će Facebook nastaviti svoj rast u nekom obliku u budućnosti, tromjesečni pad najcjenjenije metrike društvene mreže, poznatog kao dnevni aktivni korisnici, znak je da Zuckerbergov san vjerovatno neće biti u potpunosti ostvaren, barem u obliku koji je nekoć zamislio, ocjenjuje Washington Post.

Kada su kreirali Facebook, Zuckerberg i kompanija nisu željeli samo izgraditi najveću društvenu mrežu. Namjeravali su izgraditi nešto uistinu sveprisutno, nešto što će svi koristiti, nešto što će postati dio tkiva globalnog društva. I stigli su dalje nego što je gotovo iko mogao zamisliti. Samo ne do kraja, piše WP.

Još prije nekoliko godina, kompanija je shvatila da je postala nezanimljiva među američkim i kanadskim korisnicima, te je revidirala svoj temeljni algoritam feeda vijesti kako bi dala prioritet angažmanu, natjerala postojeće korisnike da provedu više vremena na mreži.

Također je kupio Instagram i WhatsApp, Facebook nekretnine koje nastavljaju rasti čak i kada je proizvod koji je Zuckerberg napravio kao student na vrhuncu.

Kako bi povratila svoje temelje, Meta će morati ojačati svoj fokus na rast i zaradu više novca od Instagrama.

Morat će ispuniti planove da svoje različite usluge učini interoperabilnijim na prednjoj i stražnjoj strani – na primjer, dajući ljudima koji koriste Messenger mogućnost povezivanja s prodavačima na Instagramu.

Njegov uspjeh u potencijalnim regijama rasta kao što je Afrika, gdje je Facebook iznimno popularan, također ovisi o proširenju pristupa internetu. Manje od polovice ljudi u subsaharskoj Africi ima pametne telefone, a mnogi imaju ograničenu propusnost na prepaid telefonima, prema GSMA, industrijskoj organizaciji za mobilne mrežne operatere širom svijeta..

Ipak, kraj ere rasta Facebooka označava prekretnicu u historiji društvenih medija i interneta.

Ako Zuckerberg ne bi mogao povezati cijeli svijet s Facebookom, s obzirom na sve resurse, zamah i želju koje čovjek može tražiti, možda će se morati suočiti s mogućnošću da niti jedna mreža nikada neće, piše WP.

Meta i problemi s regulativama u Europi

Facebook i Instagram mogli bi biti ugašeni širom Europe, rekla je Meta, 7. februara. Problem se svodi na evropske propise o podacima koji sprječavaju Metu da prenosi, pohranjuje i obrađuje podatke Europljana na serverima u SAD-u.

Regulatori Evropske unije mjesecima su zapeli u pregovorima sa SAD-om o zamjeni transatlantskog pakta o prijenosu podataka na koji su se oslanjale hiljade tvrtki, ali koji je Sud pravde EU odbacio 2020. zbog straha da podaci građana nisu sigurni, piše Bloomberg.

U svom godišnjem izvješću američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berzu, Meta je upozorila da će, ako se ne usvoji novi okvir i kompanija više ne bude mogla koristiti trenutni model sporazuma, vjerovatno morati otići s kontinenta.

Meta je navela da je obrada korisničkih podataka između zemalja ključna za poslovanje i ciljanje oglasa.

Meta je pojasnila da misli da će moći postići novi sporazum ove godine, ali ako to ne učini, navedeno je da vjerovatno neće moći ponuditi niz najznačajnijih proizvoda i usluga, uključujući Facebook i Instagram, u Europi. Međutim, Meta je naglasila da ne planira povući Facebook i Instagram iz Europe, piše Euronews.

“Nemamo apsolutno nikakvu želju niti se planiramo povući iz Europe, ali stvarnost je da se Meta, i mnoge druge kompanije, organizacije i usluge, oslanjaju na prijenos podataka između EU i SAD-a kako bi upravljali globalnim uslugama”, rekao je glasnogovornik Mete za Euronews.

Reakcija iz EU

Vlasti Evropske unije moraju bolje razumjeti futuristički digitalni svijet poznat kao “metaverzum” prije nego što mogu odlučiti kako ga regulisati, rekla je Margrethe Vestager, danska političarka koja je od 2014. godine članica Evropske komisije kao Evropska povjerenica za konkurenciju.

“Metaverzum je već ovdje. Stoga, naravno, počinjemo analizirati koja će biti uloga regulatora, koja je uloga našeg zakonodavnog tijela”, rekla je Vestager na online događaju koji je organizovala skupina njemačkih novinskih izdavača, javio je Reuters.

“Sve što radimo mora se temeljiti na činjenicama i na informacijama koje možemo dobiti… Moramo to razumjeti prije nego što možemo odlučiti koje bi akcije bile prikladne”, rekla je Vestager.

Prema regulativama EU, kompanije mogu biti kažnjene novčanom kaznom do 10 posto svog globalnog prometa ako budu proglašene krivima za kršenje antimonopolskih pravila bloka.

Nije prvi put da Facebook prijeti povlačenjem svojih usluga.

U 2020. je rekao da planira blokirati ljude i izdavače u Australiji da dijele vijesti, u pokušaju da se suprotstavi predloženom zakonu koji prisiljava kompaniju da plaća medijskim kompanijama za njihove članke.