Evropsko vijeće odobrilo uspostavljanje Fonda za reformu i rast za zapadni Balkan

Evropsko vijeće dalo je danas konačno zeleno svjetlo za uspostavljanje Fonda za reformu i rast za zapadni Balkan. To će biti podrška reformama u vezi s EU i ekonomskim rastom u regionu. 

Iz Evropskog vijeća je saopćeno da je instrument finansijski stub Plana rasta za zapadni Balkan i pokrivat će period od 2024. do 2027.

– Očekuje se da će u narednim godinama obezbijediti do dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura zajmova za šest partnera EU sa Zapadnog Balkana – navedeno je u saopćenju.

Kako se dodaje, glavni cilj Fonda je da podrži usklađivanje partnera sa zapadnog Balkana sa vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU, s ciljem budućeg članstva u EU, kao i njihovu progresivnu integraciju u jedinstveno tržište EU i društveno-ekonomsku konvergencija s EU.

– Ovaj projekt će podržati niz socio-ekonomskih i osnovnih reformi, uključujući reforme koje se odnose na vladavinu prava i osnovna prava – navodi se u saopćenju.

Iz Evropskog vijeća podsjećaju da će svaka zemlja regiona, da bi dobila podršku u okviru ovog instrumenta, morati da pripremi Reformsku agendu, u kojoj se navode reforme koje planiraju da sprovedu kako bi se postigli ciljevi projekta.

– Zapadnobalkanski partneri će također morati da razmotre kako mjere koje su obuhvaćene reformskim agendama treba da doprinesu postepenom i kontinuiranom usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU – navode.

Zemlje članice EU imat će ključnu ulogu u odobravanju reformskih agendi korisnika i, po potrebi, njihovih izmjena i dopuna.

Podrška u okviru Fonda bit će obezbijeđena kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF), u obliku grantova i zajmova, za investicije koje podržavaju reformske agende, kao što su ulaganja u infrastrukturne projekte (tri milijarde eura), kao i kroz zajmove direktno budžetima partnera sa Zapadnog Balkana za ubrzanje rasta zasnovanog na ključnim socio-ekonomskim reformama (tri milijarde eura).

– Isplate će biti dva puta godišnje, pod uslovom da partneri preduzmu kvalitativne i kvantitativne korake navedene u njihovim reformskim agendama. Ako preduslovi za podršku nisu ispunjeni, EU može odlučiti da obustavi isplatu – podsjećaju iz Evropskog vijeća.

Navode da opći preduslovi za podršku EU u okviru Fonda uključuju da partneri nastave da podržavaju i poštuju efikasne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sistem, slobodne i poštene izbore, pluralističke medije, nezavisno pravosuđe i vladavinu prava, kao i da garantuju poštovanje ljudskih prava, uključujući prava manjina.

Za Srbiju i Kosovo, još jedan preduslov je da se konstruktivno angažuju s mjerljivim napretkom i opipljivim rezultatima u normalizaciji odnosa s ciljem potpunog provođenja svih obaveza koje proizlaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i njegovog aneksa za implementaciju, kao i svih prethodnih sporazuma iz dijaloga i da se uključe u pregovore o Sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa.

S ciljem povećanja transparentnosti, države zapadnog Balkana morat će i da postave web portal za objavljivanje ažuriranih podataka o krajnjim primaocima koji su ukupno primili više od 50.000 eura u periodu od četiri godine u okviru ovog programa.

Iz Evropskog vijeća su saopćili da je naredni korak potpisivanje Uredbe o uspostavljanju Fonda za reformu i rast za zapadni Balkan, koja će stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu EU.

– Kada stupi na snagu, zapadnobalkanski partneri će biti pozvani da podnesu reformske agende Komisiji, navodeći socio-ekonomske i osnovne reforme koje planiraju da provedu u periodu od 2024. do 2027. godine – saopćili su iz Evropskog vijeća.