Evropa najavljuje ulazak u novu vojnu eru: Može li “Strateški kompas” ugroziti NATO savez?

Tokom prethodnih dana ministri vanjskih poslova EU, kao i ministri odbrane zemalja članica u Briselu su raspravljali o brojnim pitanjima koja se tiču budućnosti bloka, a jedno od njih bilo je i pitanje vezano za vojnu sigurnost i eventualno uspostavljanje evropskih vojnih snaga.

Iako je cijela ideja u povoju, čini se kako je visoki predstavnik za vanjske poslove EU istrajan u namjeri da Evropska unija postane vojno nezavisna organizacija, koja bi, prema njegovim riječima, na taj način ojačala i sam NATO savez. Borrell nije naveo na koji način bi se takvo jačanje tačno i realizovalo.

Tokom zajedničke sjednice ministara vanjskih poslova i ministara odbrane zemalja članica, Borrell je predstavio tzv. Strateški kompas Evropske unije, odnosno plan koji bi u narednim godinama trebao dovesti do uspostavljanja evropskih trupa sposobnih za brzo reagovanje.

“To nije obični dokument, nego vodič za akciju s konkretnim mjerama. Želimo pričati o odbrani, izazovima i prijetnjama. Svjedočimo nestabilnosti, sukobima, međunarodnim prijetnjama koje ugrožavaju i našu sigurnost. Naročito se to odnosi na hibridne taktike kao što je ona koja se trenutno koristi na granici Bjelorusije i Poljske”, rekao je Borrell okupljenim novinarima.

Šta je Strateški kompas i šta tačno želi Evropa?

Strateški kompas još uvijek nije usvojen, ali Borrell je naglasio kako su ministri zemalja članica reagovali “dobro” na nacrt dokumenta te da bi se tokom decembra i početkom naredne godine trebalo razgovarati o detaljima, što bi trebalo biti uvod u njegovo konačno usvajanje u martu 2022. godine, od kada bi Evropska unija trebala ući u novu vojnu eru.

“Analizirali smo četiri dimenzije Strateškog kompasa, koje se odnose na djelovanje, sigurnost, investicije i partnerstva. Evropska unija mora biti spremna djelovati mnogo brže, agresivnije i odlučnije prema krizama. Odluke moramo donositi brže i fleksibilnije“, poručio je Borrell.

Šef evropske diplomatije je naglasio da bi prema planu vojska Evropske unije trebala imati do 5.000 vojnika, što je Borrell ocijenio kao optimalan broj koji bi trebao odgovoriti na brojne izazove današnjice.

Uprkos Borrellovim izjavama, gdje se naglašava kako 5.000 vojnika predstavlja zadovoljavajući broj, mnogi ističu kako su ovakvi planovi znatno manje ambiciozni nego što je to bio slučaj tokom devedesetih godina, kada su evropski zvaničnici razgovarali o formiranju vojske koja bi imala 60.000 vojnika.

Visoki predstavnik za vanjske poslove je tokom razgovora s medijima naglasio kako Evropa nema potrebe za gomilanjem vojnih snaga, ali brojni evropski analitičari ističu kako razlog “smanjenih evropskih ambicija” leži u tome što bi eventualno veći broj snaga zahtijevao i jednoglasnu podršku za njihovo angažovanje na određenom prostoru.

U trenutnom odnosu snaga, kada su članice Evropske unije podijeljene u vezi s mnogim manje rizičnim pitanjima, jednoglasnu podršku za ovakva djelovanja bilo bi gotovo pa nemoguće osigurati.

Sigurnosne prijetnje – Rusija, Kina

Iako su evropski zvaničnici optimistični povodom budućnosti Strateškog kompasa, detalji dokumenta koji ima 28 stranica još uvijek su obavijeni velom tajne. Ipak, evropske novinske agencije uspjele su doći do određenih detalja koji opisuju sigurnosne prijetnje s kojima se suočava Evropska unija.

Između ostalog, gotovo po automatizmu, Brisel je naveo kako sigurnosne prijetnje za Evropsku uniju predstavljaju Rusija i Kina, ali je također naglašeno kako će u budućnosti nova bojišta predstavljati i svemir, ali i područje Indo-Pacifika, što je nastojanje da se ostvari dominacija na području gdje svoje interese vide SAD i Velika Britanija.

“Cyber prostor i svemir bit će nova ratišta i moramo biti spremni za to. Dokument ima civilnu i vojnu dimenziju i obje se moraju podjednako razvijati”, ističe Borrell.

Uprkos Borrellovim najavama da će se Evropa snažno oduprijeti prijetnjama i izvan Zemlje, interesantno je kako Strateški dokument još uvijek ne nudi konkretna rješenja za probleme na Zemlji.

Na pitanje o tome kako Strateški kompas može pomoći Ukrajini i zemljama Kavkaza u borbi protiv Rusije, Borrell nije ponudio konkretne odgovore, što šalje poruku kako Strateški kompas Evropske unije još uvijek nema snagu dokumenta koji bi trebao ponuditi konkretna rješenja za krize koje u ovom trenutku opterećavaju i Evropsku uniju.

“Mi nemamo vojnu saradnju s Ukrajinom kao ni sa zemljama koje su dio Istočnog partnerstva. Međutim, spremni smo braniti njihov teritorijalni integritet”, objasnio je Borrell.

Je li Strateški kompas prijetnja NATO savezu?

Strateški kompas Evropske unije, osim što bi u budućnosti trebao ojačati vojne i odbrambene kapacitete Bloka, neminovno će svoju saradnju morati bazirati u skladu sa saradnjom s NATO savezom.

Ipak, u javnom prostoru izražena je bojazan kako bi Strateški kompas mogao zapravo predstavljati dokument koji će dodatno opteretiti odnose NATO saveznika, gdje na jednoj strani stoje evropske države, a na drugoj Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

“Evropski kompas učinit će jačim NATO savez. Isto tako, s Kompasom jača i Evropska unija. Ne vidim kako jedna stvar može ugroziti ili postati prijetnja drugoj. Evropska unija ima svoje ambicije i spremna je koristiti svoje kapacitete gdje god je to moguće”, pojasnio je Borrell.

Evidentno, Strateški kompas Evropske unije trebao bi predstavljati prvi korak prema postavljanju temelja nečega što se zove “strateška autonomija Evrope”.

Ovu ideju unutar Evropske unije u posljednje dvije godine najviše potenciraju Francuska i predsjednik Emmanuel Macron, koji bi odlaskom Angele Merkel s pozicije njemačkog kancelara krajem godine trebao postati i de facto prvi čovjek Evropske unije.

“Moramo biti mnogo više posvećeni našem susjedstvu. Bliski istok i Afrika su naše susjedstvo, a ne Sjedinjene Američke Države”, rekao je Macron početkom 2021. godine.

Težnje ka strateškoj autonomnosti Evropske unije dodatno su se počele naglašavati i nakon posljednjeg spora između Francuske s jedne te Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane o nuklearnom programu AUKUS, u kojem je Francuska u posljednjem momentu izgubila milijarde eura vrijedan ugovor s Australijom.

Također, evropske zemlje nisu krile nezadovoljstvo i načinom povlačenja zapadnih zemalja iz Afganistana. Misija koju su predvodile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija okončana je na neslavan način u augustu ove godine, a Macron je bio jedan od lidera koji je javno iskazivao nezadovoljstvo načinom vođenja cjelokupnog procesa povlačenja u ovoj azijskoj državi.

Nagomilani problemi koji evidentno opterećavaju odnose saveznika u NATO savezu evidentno se sve više primjećuju i na konkretnim koracima koje Evropska unija pravi prema strateškoj vojnoj autonomiji.

Jedan od takvih koraka svakako je i Strateški kompas – dokument kojim Evropa najavljuje novu eru u odbrambenoj strategiji, ali i šalje jasnu poruku kako želi vojnu autonomiju iako još uvijek u potpunosti nije jasno kako bi ona u praksi trebala i funkcionisati.