Evo šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH: Spominje se i Fadil Novalić

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) jučer je objelodanila da Komisija preporučuje Evrooskom vijeću da počne pregovore sa BiH o članstvu u EU. To je oduševilo mnoge u našoj zemlji, a konačnu odluku Evropskog vijeća znat ćemo 21. marta, kada će biti održana sjednica.

U nastavku vam donosimo kompletan izvještaj Evropske komisije o napretku BiH.

Uvod

U svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 2019., Komisija je istaknula da pregovore za pristupanje Evropskoj uniji treba otvoriti sa Bosnom i Hercegovinom kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno sa politikom Kopenhagena i kriterijumima koji zahtjevaju stabilnost institucija koje garantiraju, prije svega, demokratiju i upravljanje zakona i identifikovao 14 ključnih prioriteta u tom pogledu.

Mišljenje je podržalo Evropsko Vijeće u decembru 2019. U svojim zaključcima o procesu proširenja i stabilizacije i pridruživanja od 13. decembra 2022. godine, Vijeće je preporučilo da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata, uz potvrdu Evropskog vijeća, uz razumijevanje da se poduzimaju koraci (8 koraka) navedenih u preporukama Komisije, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracije i osnovna prava. Nadalje, Vijeće je podvuklo hitnost za zemlju da krene naprijed na svom putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta kako je utvrđeno u Mišljenju Komisije i odobreno od Vijeća 2019. godine.

Evropsko vijeće je 15. decembra 2022. podržalo zaključke Komisije od 13. decembra 2022. o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja, i dogovoreno je da se da status zemlje kandidata Bosni i Hercegovini.

Komisija je u svojoj Komunikaciji o politici proširenja iz 2023. pozdravila reforme i napore koje je Bosna i Hercegovina poduzela od sastanka Evropskog vijeća u decembru 2022. dodijelivši status kandidata zemlji. Komisija je konstatirala da su, sveukupno, potrebni dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenje Komisije o njenom zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u Preporuci Komisije za status kandidata, koje ostaje u potpunosti važeća. Komisija je također preporučila otvaranje pregovora o pristupanju EU sa Bosnom i Hercegovine, kada se potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo postigne.

Komisija je navela da će izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u mart 2024. godine. U skladu s preporukom Komisije, Evropsko vijeće je u decembru 2023. odlučilo da će otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, nakon postignutog potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijumima za članstvo. 

Varhelji: BiH je dio EU porodice!

Evropsko Vijeće je pozvalo Komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine, u cilju donošenja odluke. Od dodjele statusa kandidata od Evropskog vijeća u decembru 2022. godine, javna opredijeljenost političkih stranaka u Bosni i Hercegovini strateškom cilju evropskog integracija je donijela neke pozitivne rezultate. Ovaj izvještaj daje činjenični pregled najnovijih razvoja događaja od izvještaja o proširenju 8. novembra 2023.

Napredak u implementaciji reformi

Korak 1: osigurati rezultate u funkcioniranju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina EU.

Direkcija za evropske integracije je završila program za evropske integracije, i podnijela ga Evropskoj komisiji početkom marta na komentare. Program za EU integracije očekuje se da će kasnije biti usvojen od Vijeća ministara. Ovaj program za EU integracije je ključni korak ka razvoju i usvajanju nacionalnog program za usvajanje acquis-a EU (NPAA). U Vijeću ministara su u toku konsultacije za imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.

Korak 2: usvojiti, kao prioritet, izmjene integriteta u postojećem zakonu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Parlament je usvojio izmjene i dopune integriteta Zakona o VSTV-u u septembru 2023. godine. Određene odredbe koje su ograničavale pravo međunarodnih stručnjaka na pristup ličnim podacima ispravljene su u januaru 2024. godine. Provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i VSTV-a članova sada mogu početi.

Korak 3: usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine.

Vlasti Bosne i Hercegovine rade na novom Zakonu o VSTV-u, koji treba finalizirati i usvojiti u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. A formirana je radna grupa za izradu amandmana. Novi zakon o VSTV-u bi trebao također osigurati pravo VSTV-a da traži dodatne podatke u provjeri iskaza o sistemu imovine. Vlasti Bosne i Hercegovine očekuju da će nacrt završiti do aprila 2024. godine i dostaviti Venecijanskoj komisiji na novo mišljenje, prije usvajanja od Vijeća Ministara i podnošenja u skupštinsku proceduru.

Ministarstvo pravde završava nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i očekuje se da će ga dostaviti Vijeću ministara na usvajanje u martu. Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina dostavi nacrt zakona Venecijanskoj komisiji za naknadno mišljenje, prije usvajanja u domovima Parlamenta.

Korak 4: usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojilo je Vijeće ministara 6. marta, zatim su ga usvojila oba doma Parlamenta 8. marta. Zakon ima za cilj da poboljšati nivo usklađenosti sa evropskim standardima na državnom nivou.

Korak 5: poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Vijeće ministara usvojilo je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (BPN/BPFT) u decembru 2023., a Parlament u februaru 2024. godine. Zakon unapređuje odredbe o procjeni rizika i osigurava stalno koordinaciono tijelo za sve nadležne organe za njegovu pripremu, u skladu sa acquis-em EU.

Procjena rizika za BPPN/BPFT na virtuelnoj imovini uz Akcioni plan za 2024-2027 usvojilo je Vijeće ministara 1. februara 2024. godine.

Vlasti Bosne i Hercegovine su na nivou radne grupe finalizirale nacrt novog zakona o zaštiti ličnih podataka, što je preduslov za stupanje na snagu Eurojust sporazuma o saradnji. Nacrt zakona je u elektronskoj konsultaciji do 8. marta. Bilo je prevedeno i podijeljeno s Komisijom za provjeru usklađenosti sa acquis-em, do podnošenja korelacionih tabela. Nakon dobijanja mišljenja od drugih institucija, od Ministarstva civilnih poslova se očekuje da Nacrt zakona dostavi Vijeću ministara na usvajanje, prije podnošenja u skupštinsku proceduru.

Strategija javnih nabavki 2024-2028 je finalizirana i čeka se usvajanje od Vijeća ministara. Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati saradnju između agencija za provođenje zakona, i usvojiti strateški pristup borbi protiv teškog i organiziranog kriminala. U januaru 2024. godine Sud Bosne i Hercegovine je u žalbenom postupku potvrdio kaznu u predmetu “Novalić i dr.” koji je vezan za prevaru u javnoj nabavci, uključujući i tadašnjeg v.d. premijera entiteta Federacije, koji je osuđen na 4 godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanje dokumenata. Ovo je prva pravosnažna sudska presuda o korupciji na visokom nivou.

korak 6: odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila.

Upravljanje migracijama nastavlja da se poboljšava. Vijeće ministara usvojilo je strategiju i akcioni plan za migracije. Parlament je usvojio Zakon o strancima u avgustu 2023. Prijemni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su generalno na zadovoljavajućem nivou. Bosna i Hercegovina treba dodijeliti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u svoje zemlje porijekla i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sistem azila. Prepreke nastavljaju postojati na osiguravanju efikasnog pristupa azilu.

U decembru 2023. Vijeće ministara usvojilo je pregovarački mandat o statusnom ugovoru Frontexa. Predsjedništvo ga je usvojilo u februaru 2024. godine, a glavni pregovarači jesu imenovani, čime je omogućen početak pregovora sa Komisijom.

U januaru 2024. godine Bosna i Hercegovina se dodatno uskladila sa viznom politikom EU uklanjanjem Omana sa svoje liste zemalja bez viza.

Vlasti Bosne i Hercegovine finalizirale su nacrt novog zakona o kontroli granica, sa ciljem poboljšanja usklađenosti sa evropskim standardima. Ministarstvo sigurnosti očekuje da ga dostavi Vijeću ministara na usvajanje.

Novi nacrt strategije i akcionog plana 2024-2029 o integrisanom upravljanju granicom, čiji je cilj usaglašavanja sa acquis-em EU, spremni su za usvajanje od Vijeća ministara.

korak 7: osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.

U oktobru 2019. godine Ustavni sud je ukinuo pozivanje na smrtnu kaznu u Ustav entiteta Republika Srpska. U avgustu 2023. godine Skupština je izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava i označila ga kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenje i zlostavljanje – međunarodna obaveza zemlje.

korak 8: garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja protiv novinara i medijskih radnika.

Sva tužilaštva i agencije za provođenje zakona imenovale su kontakt osobe za novinare, koji će biti objavljeni na platformi safejournalists.net. Prva obukakontakt tačke, koju je finansirala EU, održana je krajem februara.

Kao prvi korak za hitno rješavanje finansijske situacije javnog emitera na državnom nivou, u februaru 2024. godine Vijeće ministara dodijelilo mu je sredstva iz prihoda Regulatorne agencij za komunikacije. U toku je osnivanje radne grupe za izradu novog zakona na javnom RTV sistemu.

Zaključci

Otkako je Evropsko vijeće u decembru 2022. dodijelilo status kandidata Bosni i Hercegovini, javno opredjeljenje političkog rukovodstva za strateški cilj evropskih integracija je napredovalo važnim reformama i donijelo je pozitivne rezultate. Posvećenost političkog rukovodstva principima za osiguravanje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu, Komisija je pozdravila.

Jače angažovanje u političkom dijalogu sa EU svjedoče i visoki politički forumi, posljednji održan u Briselu 6. decembra 2023. na kojem su učesnici shvatili političku važnost i priliku koju pruža Komisija preporukama za otvaranje pristupnih pregovora kada Bosna i Hercegovina postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo. Ovo još više jača potrebu da Bosna i Hercegovina ispuni potrebne reforme. Vlasti Bosne i Hercegovine su također ponovile svoju posvećenost napretku u reformama vezanim za EU tokom zajedničke posjete predsjednice Evropske komisije sa premijerima Hrvatske i Nizozemske u Sarajevu 23 januara 2024.

Uprkos nekim pomacima koji se spominju u Izvještaju, koji idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom, opća posvećenost EU putu ove zemlje se pretvorila u opipljive rezultate. Ovo se mora nastaviti odlučnim koracima za finalizaciju ključnih reformi u predstojećem periodu u skladu s pravilima i standardima EU.

Bosna i Hercegovina je također postigla i zadržala punu usklađenost sa EU Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP) koja je najznačajniji signal ikada po pitanju zajedničkih vrijednosti i strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. U svjetlu postignutih rezultata od 2022. Komisija smatra da je Bosna i Hercegovina postigla neophodan nivo usklađenosti sa kriterijumima članstva.

Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pristupne pregovore sa Bosna i Hercegovina u skladu sa tačkom 17. zaključaka Evropskog vijeća od 14. i 15. decembra 2023. Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvaji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme dalje korake u skladu s izvještajem Komisije. Komisija je spremna podnijeti izvještaj Vijeću o napretku koji je BiH napravila u vezi sa ovim koracima.

Dodatni elementi napretka u reformama EU

1. Proces stabilizacije i pridruživanja

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) postao je u potpunosti operativan. Parlament Bosne i Hercegovine i Evropski parlament održali su punu sjednicu SAPC-a krajem oktobra 2023. Druga je zakazana za mart 2024. godine.

2. Pomirenje kako bi se prevazišlo nasljeđe rata

Vijeće ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provedbu nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. U januaru 2024. godine Ministarstvo pravde potpisalo je memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT) kako bi uključilo u domaće krivične evidencije presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Upravni odbor za izgradnju mira počeo je sa radom 19. februara 2024. godine koji je također platforma za politički dijalog o pomirenju.

3. Reforma javne uprave

Svi nivoi vlasti provode akcioni plan o reformi javne uprave (RJU), sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama širom zemlje, i sopstvene individualne strategije o upravljanju javnim finansijama, dok pripremaju novu akcioni plan reforme javne uprave za 2022-2027.

Koordinacioni odbor za RJU (na nivou premijera) sastao se prvi put u februaru 2024. kao glavno političko tijelo za donošenje odluka koje ima zadatak da usmjerava reforme u ovoj oblasti što se tiče finansijske podrške RJU-u, unapređenje kapaciteta koordinatora za reformu javne uprave i funkcionalnost implementacionih struktura.

U februaru 2024. godine Skupština je u prvom čitanju usvojila izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u državnim institucijama, koji imaju za cilj poboljšanje transparentnosti u zapošljavanju i uvođenje alata za upravljanje ljudskim resursima. Ove izmjene i dopune je u potpunosti usvojio Parlament u drugom čitanju 8. marta 2024.

U toku su pripreme za održavanje prvog dijaloga EU i BiH o upravljanju javnim finansijama.

4. Funkcioniranje državnih institucija

Vijeće ministara usvojilo je Program ekonomskih reformi 2024-2026 i to 28. februara 2024. Radni tim za Reformsku agendu plana rasta imenovalo je Vijeće Ministara 17. januara 2024. godine i predstavili su listu prioriteta za svoju reformsku agendu.

Usvojen je Globalni okvir fiskalne ravnoteže i politike u BiH za period 2024-2026. na državnom nivou, što je preduvjet za donošenje državnog budžeta za 2024. (23. januara 2024).

Budžeti za 2024. usvojeni su na entitetskim nivoima – u Federaciji Bosne i Hercegovine 24-25. januara 2024. godine; u Republici Srpskoj 15. decembra 2023. godine; u Brčko Distriktu 23. decembra 2023. godine; u Posavskom kantonu 20. decembra 2023.; u Kantonu Sarajevo 30. decembarab2023; u Zeničko-dobojskom kantonu 22.decembra 2023. i u Gradu Mostaru 25. januara 2024.

Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva donijelo je Vijeće ministara BiH u decembru 2023. Ovo je važan korak za pristupanje Bosne i Hercegovine WTO. To je također mjera za implementaciju Akcionog plana za paket energetske podrške.

Kako je ranije saopćeno, entitet Republika Srpska i dalje ne priznaje odluke Ustavnog suda, uključujući i one kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika, kao i o neustavnost pojedinih entitetskih krivičnih odredbi o kleveti. U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o imunitetu koji bi, ako bi bio u potpunosti usvojen, umanjio odgovornost političkih predstavnika i doveo u pitanje pravnu sigurnost.

Nadalje, u decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o referendumima i građanskim inicijativama koji bi, ukoliko bude u potpunosti usvojen, dao pravni osnov za posebnu izbornu administraciju u entitetu.

Veliko vijeće Ustavnog suda više ne funkcionira, što je značajna posljedica po efikasnost Suda. Kao što je već objavljeno, obje entitetske skupštine treba brzo da imenuju sudije na upražnjena mjesta i osiguraju puni sastav Ustavnog suda.

5. Sloboda udruživanja i sloboda okupljanja

Ministarstvo pravde radi na izradi strategije za podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva, koje treba dostaviti Vijeću ministara na usvajanje. Zeničko-dobojski kanton (u decembru 2023.) i Unsko-sanski kanton (u januaru 2024.) usvojili su zakone koji imaju za cilj usklađivanje s evropskim standardima o slobodi okupljanja.

Kao što je ranije objavljeno, dok je ukupni pravni i regulatorni okvir uglavnom usklađen s pravnim tekovinama EU, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona koji cilja aktere civilnog društva kao – strane agente što bi, ako se u potpunosti usvoji, značilo korak unazad.

6. Usklađenost sa vanjskom politikom EU

Bosna i Hercegovina je postigla i zadržala punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosom politikom EU, signalizirajući svoju jasnu posvećenost EU putu.

Avaz