Evo ko sve ima pravo na diplomatski pasoš

Zaključno sa 1. avgustom 2023. godine, 1.087 državljana BiH posjeduje diplomatski pasoš.

Željka Cvijanović, Denis Bećirović, Željko Komšić, Milorad Dodik, Radovan Višković, Borjana Krišto, Lidija Bradara, Nermin Nikšić, Nenad Stevandić, samo su neka od dobro poznatih imena koja imaju pravo na ovu privilegiju, a listu čine i drugi nosioci državnih, entitetskih, pravosudnih institucija, rukovodioci državnih bezbjednosnih agencija, a nerijetko i članovi porodica navedenih.

Iz Ministarstva inostranih poslova (MIP) BiH kazali su za “Nezavisne novine” da se diplomatski pasoš izdaje u skladu sa odredbama Zakona o putnim ispravama BiH i Pravilnika o izdavanju diplomatskih pasoša (“Službeni glasnik BiH” broj 95/14), te Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izdavanju diplomatskih pasoša (“Službeni glasnik BiH” broj 28/18) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izdavanju diplomatskih pasoša (“Službeni glasnik BiH” broj broj 36/20.

“Uvidom u elektronsku evidenciju izdatih diplomatskih pasoša od 1. avgusta 2018. godine do 1. avgusta 2023. godine, izdato je 1.087 diplomatskih pasoša. Razlog uzimanja navedenog perioda jeste što diplomatski pasoši imaju rok važenja pet godina. Diplomatski pasoš košta 40 KM”, pojasnili su iz MIP-a.

Prema članu 3. Pravilnika o izdavanju diplomatskih pasoša, ova isprava izdaje se funkcionerima organa, organizacija, odnosno institucija u BiH određenih u listama A i B, zaposlenim koji imaju diplomatski status u sjedištu Ministarstva, članu državne delegacije BiH, diplomatskom kuriru, kao i diplomatskom i vojno-diplomatskom osoblju BiH, bh. konzulima, kao i njihovim bračnim partnerima i djeci, ali pod određenim uslovima Pravilnika.

Prema svemu navedenom, pravo na diplomatski pasoš imaju predsjedavajući Predsjedništva BiH, članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, poslanici oba doma Parlamentarne skupštine BiH, predsjedavajući Savjeta ministara, te ministri i zamjenici ministara.

Tu su i predsjednik Ustavnog suda BiH i sudije tog suda, predsjednik Suda BiH, javni tužilac, kao i direktori Direkcije za evropske integracije BiH, Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA), Granične policije, Službe za poslove sa strancima, Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA), zatim načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH.

Diplomatsku privilegiju imaju i predsjednici i potpredsjednici Republike Srpske i Federacije BiH, te premijeri oba entiteta.

Svi oni pripadaju listi A prilikom izdavanja diplomatskih pasoša, a u tom rangu su i bivši ambasadori i generalni konzuli BiH koji su na radu u MIP-u BiH proveli najmanje deset godina, od čega najmanje pet godina na poslovima ambasadora ili generalnog konzula, pod uslovom da nisu zaposleni u privatnom sektoru. Tu su i oficiri za vezu Predsjedništva BiH sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove Ujedinjenih nacija, oficir za vezu BiH u SECI/SELEC, a svoje mjesto na ovom spisku našao je i guverner Centralne banke BiH.

Pored toga, na listi A su i bivši članovi Predsjedništva BiH, bivši predsjedavajući Savjeta ministara, te bivši ministri spoljnih poslova BiH, ali oni pravo na pasoš imaju samo kada to pravo ne koriste po drugom osnovu propisanom ovim pravilnikom, te ako nisu krivično gonjeni, nisu smijenjeni.

Od 2018. godine, odlukom Igora Crnatka, tadašnjeg ministra inostranih poslova BiH, ovu listu popunili su i direktori Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), te generalni revizor i zamjenici generalnog revizora u Kancelariji za reviziju institucija BiH.

A u Pravilnik je 2020. godine, odlukom tadašnjeg ministra inostranih poslova BiH Bisere Turković, za dobijanje diplomatskog pasoša uvršten i direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Ni B lista nije ništa “siromašnija”. Na njoj su šefovi kabineta i savjetnici članova Predsjedništva BiH, generalni sekretar i šef Protokola Predsjedništva BiH, šef Odjela za odnose sa javnošću Predsjedništva BiH, kao i ombudsmani za zaštitu ljudskih prava BiH, te ministri u vladama Republike Srpske i FBiH.

Diplomatski pasoš imaju i po dva visokodostojnika vjerskih konfesija u BiH, koji su članovi Međureligijskog vijeća BiH, a sa spiska nisu izostavljeni ni predsjedavajući i potpredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, predsjedavajući i potpredsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH, kao ni predsjednik i potpredsjednici Narodne skupštine Republike Srpske i predsjedavajući i potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske. Istom odlukom od 2018. godine kada je ministar inostranih poslova BiH bio Igor Crnadak, na listu B za dobijanje diplomatskog pasoša dodati su članovi Komisije za evropske integracije Parlamenta FBiH, članovi Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju NS RS, kao i stalne sudije i ad hoc sudije u međunarodnim sudovima/arbitražama, imenovane od strane institucija Bosne i Hercegovine.

Takođe, ovu privilegiju imaju i bh. državljani za koje ministar smatra da su od posebnog interesa za BiH, kao i osoba koja po odluci Predsjedništva BiH, Parlamenta BiH, Savjeta ministara i nadležnog ministarstva odlazi na rad u međunarodne organizacije na dužnost diplomatskog ranga.

Nezavisne nvoine