Eurostat tvrdi “mladi iz BiH najmanje na društvenim režama”, da li je to tako?

Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini posljedni su u Evropi po korištenju digitalnih platformi, podaci su Eurostata povodom Dana društvenih mreža. Ipak, mladi ljudi, ali i brojni stariji, građani smatraju kako to u praksi baš i nije tako, te kako se društvene mreže intenzivno koriste. Važnije pitanje, smatraju, trebalo bi biti koje sadržaje plasiraju i prate mladi ljudi na društvenim mrežama.

Mladi ljudi u BiH od društvenih mreža najviše koriste Facebook i Instagram. 19-ogodišnji Benjamin Šćuk favorizuje Instagram i kaže, na društvenim mrežama dnevno provede i šest ili sedam sati.

“Za dijeljenje nekih mojih slika, da vide ti moji što me prate. Većina tako, osim onih možda koji žive na selu. Jer oni imaju neke poslove oko kuće, a oni koji žive ovdje, oni da”, rekao je Benjamin Šćuk.

O svojim navikama na digitalnim platformama mladi uglavnom ne žele govoriti. No, među građanima je uvriježeno mišljenje da ih prekomjerno koristimo.

“Generalno se koristi dosta stvari prekomjerno, ne samo društvene mreže”;

“Baš da je najmanje, mislim da nije. Mislim da sasvim mnogo koristimo društvene mreže”, kazali su ispitanici.

A podaci Eurostata kažu da mladi od 16 do 24 godine najviše koriste društvene mreže u Velikoj Britaniji, na Kipru, Islandu i u Crnoj Gori. Njih čak 98 odsto. Na začelju je BiH, gdje prema istraživanju 63 odsto mladih koristi neku od društvenih mreža.

“Ljudi sa Balkana koriste mnogo više telefone trenutno bez obzira da li je to za društvene mreže ili neke druge stvari, ali najčešće zaista jeste za društvene mreže. I nekako mi nisu jasni ti podaci, odnosno zašto je takva statistika”, rekao je Samir Mahmić, voditelj obuka u Institutu Kult.

“Ne smijemo zaboraviti i na podatak da u BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine svega 60 odsto ljudi je informatički pismeno ili djelimično pismeno što znači da ogroman broj populacije, ipak, ne zna koristiti računar”, pojasnio je Aldin Alić iz Kulta.

Od vremena koje se provodi na društvenim mrežama, važniji je sadržaj koji se prati i plasira.

“Ne krivim ni Instagram ni Facebook, već jednostavno ljude koji ne znaju to da isfiltriraju. E sada, kako to utiče na društveni život? Ne utiče količinski, društvenog života ima. Uživo se sve dešava, nismo baš toliko otišli u tu stranu, već jednostavno utiče na kvalitet”, izjavila je Marija Šormaz iz magazina Karike.ba.

Na vrijeme koje mladi koriste na internetu uticala je i pandemija korona virusa. Za vrijeme karantina, virtuelni svijet bio je jedina “teritorija” bez ograničenja.

N1