Europa prvi put ulaže u vojsku kao u Hladnom ratu: Evo koliko izdvajaju ostali

Najnovije izvješće SIPRI-ja pokazuje rekordnu globalnu vojnu potrošnju u 2022.

Meka moć na koju se Europska unija godinama oslanjala (jačanje međunarodne pozicije ulaganjem u imidž i promocijom vrijednosti) nakon ruske invazije na Ukrajinu pala je u drugi plan – naglasak je prvi put nakon Hladnog rata stavljen na vojsku.

Evo koliko su glavni akteri na geopolitičkoj mapi izdvajali 2022. u odnosu na godinu ranije.

Nikad nije potrošeno toliko novca na vojsku kao prošle godine – 2.240 milijardi američkih dolara, što je gotovo četiri posto više nego godinu ranije (uračunata inflacija), pokazalo je godišnje izvješće instituta za mirovna istraživanje SIPRI, najopsežnije svjetske baze podataka o vojnoj potrošnji zemalja. Ruska invazija na Ukrajinu, a i nimalo zanemarive kineske prijetnje Tajvanu, promijenile su svijet iz korijena.

‘Rekordan iznos dokaz je da živimo u sve nesigurnijem svijetu’, rekao je voditelj istraživanja Nan Tian. To posebice potvrđuje Europa jer je ideološki napravila možda najveći iskorak i ponovno se okrenula naoružavanju. Prema podacima iz izvještaja, vojna potrošnja država srednje i zapadne Europe vraća se na hladnoratovsku razinu. S ukupnim izdacima od oko 345 milijardi eura, ove države su prvi put potrošile više novca na vojsku nego 1989. godine.

Pritom će europska izdvajanja za vojsku samo rasti jer zemlje poput Njemačke tek sad počinju planirati daljnja ulaganja u naoružanje. Sa svojim novim vojnim fondom, vrijednim 100 milijardi eura, i sve većim proračunom za odbranu, Njemačka je jedan od glavnih pokretača europskog naoružanja.

Kako piše Wirschaftwoche, najviše se pak naoružavaju europske zemlje koje su ruski susjedi ili graniče sa zemljom koja dijeli granicu s Rusijom – Finska, Litva, Poljska i Švedska. Mnoge zemlje bivšeg istočnog bloka više su nego udvostručile svoju vojnu potrošnju od 2014., kad je Rusija anektirala Krim, jedan je od zaključaka autora izvještaja, prenosi Tportal.

No ne spavaju ni Rusija ni Kina. Moskva sada izdvaja više od četiri posto BDP-a na novo oružje, a u odnosu na 2021. nominalno je prošle godine potrošila 34 posto više za vojsku. U izvještaju piše da razlika između planiranog vojnog proračuna i stvarne vojne potrošnje sugerira da je invazija na Ukrajinu koštala Rusiju puno više nego što je očekivala.

S druge strane Kina sve glasnije prijeti Tajvanu agresorskim ratom. ‘Više nije pitanje hoće li Kina anektirati Tajvan, nego kada’, upozorio je nedavno tajvanski ambasador u Njemačkoj Jhy-Wey Shieh.

Kineska vojna potrošnja u stalnom je porastu u posljednjih 28 godina. Prošle godine je s 291 milijarde dolara Kina bila drugi najveći vojni potrošač iza SAD-a.

I ostale zemlje u regiji reagiraju na ovakav razvoj događaja ulažući u vojsku 2,7 posto više nego 2021., a u odnosu na 2013., to je porast od 45 posto. Japanska vojna potrošnja u 2022. porasla je za 5,9 posto, na 46 milijardi dolara, što je najveća razina vojne potrošnje od 1960. godine. Nova nacionalna sigurnosna strategija želi u sljedećem desetljeću povećati vojnu sposobnost Japana zbog rastućih prijetnji Kine, Sjeverne Koreje i Rusije. Očigledno popuštaju poslijeratna ograničenja vojne potrošnje, baš kao i u slučaju Njemačke.

Svjetski lider u naoružavanju je i dalje SAD. Američka vojna potrošnja iznosila je prošle godine 877 milijardi dolara, što je 39 posto od ukupne globalne vojne potrošnje i još uvijek triput više od potrošnje Kine na drugom mjestu. Pritom je gotovo 20 milijardi američkih dolara otišlo samo za isporuku oružja u Ukrajinu.

Ukrajina je pak zabilježila porast od 640 posto i sada je 11. zemlja u svijetu prema ulaganju u vojsku.