EU je i dalje najznačajnije tržište za robu iz BiH, razmjena premašila 10 milijardi KM

Bosna i Hercegovina u prošloj godini izvezla je robu u vrijednosti od 14,6 milijardi KM, a uvezla 21,9 milijardi KM. Ovi podaci pokazuju da je ostvaren napredak i ekonomski oporavak u 2021. godini te da je godina u poslovnom smislu bila relativno uspješna.

Rečeno je ovo na konferenciji Vanjskotrgovinske komore BiH na kojoj su prezentovani podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom u prošloj godini. Predsjednik Komore Ahmet Egrlić istakao je kako je i u prošloj godini Evropska unija bila naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner.

“Od zemalja EU najznačajniji partner naše zemlje je Hrvatska sa kojom imamo najveći obim razmjene, a kad je u pitanju pokrivenost uvoza izvozom onda tu prednjače Njemačka i Austrija. Izvoz u EU predstavlja 70 posto ukupnog izvoza BiH, pokrivenost sa EU je 72 posto i ona je bolja sa ostatkom svijeta”, kazao je Egrlić.

Potpredsjednik VTK-a Vjekoslav Vuković kazao je kako je u 2021. godini došlo do poskupljenja brojnih repromaterijala, roba koje se i uvoze i izvoze, tako da je i vrijednost roba koje su uvezene i izvezene veća nego ranijih godina.

“Naša najznačajnija vanjskotrgovinska tržišta su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija, a u prošloj godini značajno smo povećali razmjenu sa Srbijom i Italijom. Sa Italijom bilježimo rast i izvoza i uvoza, koji su bili u velikom padu zbog problema koje je pandemija napravila u sjevernom dijelu Italije, a odakle smo najviše uvozili repromaterijala”, kazao je Vuković.

U prošloj godini smo, kaže Vuković, izvezli električne energije u vrijednosti od 827 miliona KM, a uvezli energiju vrijednu 218 miliona KM.

“Sada su mnogima upitnici iznad glave jer znači da smo imali 600 miliona KM viškova energije, a cijena poskupljuje. Zbog čega je to tako, to je, kako kažu, pitanje za milion dolara. Očito je da imamo jako malo potencijala za skladištenje električne energije, pa smo primorani da je izvozimo, a da li zaista treba ona da poskupi u ovom obimu to treba da odredi struka”, kaže Vuković.

Činjenica da je Evropska unija naše najznačajnije izvozno tržište, kaže Vuković, znači da su robe koje se proizvedu u BiH iznimno visokog kvaliteta i da ispunjavaju evropske standarde. Kaže Vuković i kako na svakih 10 KM izvezenih iz BiH 7,2 KM ode na tržište EU, sa kojom je razmjena premašila 10 milijardi KM, što je rekordna vrijednost.

Od ukupne razmjene sa svijetom, na zemlje CEFTA-e otpada 17,6 posto, a najveću razmjenu naša zemlja ima sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom. Od zemalja EFTA tržišta, najznačajniji partner nam je Švicarska, a od ostalih zemalja Turska u koju je u 2021. godini izvezeno roba vrijednosti 400 miliona KM, a iz ove zemlje uvezli smo robe vrijedne preko milijardu KM.

“Vidimo tu jedan disbalans, ali razlika se pojavila u vrijednosti jer je turska lira doživjela devalvaciju i robe koje izvozimo tamo su zaista skupe. Naše ulje postalo je jako skupo za tursko tržište, dok su turske robe za tržište BiH ostale jeftine i vrijede se uvoziti. Vjerujemo da će doći do stabilizacije kada se riješe ti problemi”, kaže Vuković.

Kada su u pitanju grane industrije, Vuković ističe kako je u BiH u svakoj ostvaren rast izvoza, a posebno u metalskom sektoru, koji je vezan za autoindustriju, zatim su željezo i čelik porasli za 85 posto. Nije to, dodaje Vuković, nešto enormno veliko, ali bitno je da je zadržan kvantitet jer su naše kvote za izvoz čelika u EU od 2 posto još uvijek zadržane.

“Potražnja za elektromaterijalima i opremom zadržala se na ranijim nivoima, izvoz je dosegao milijardu KM, a uglavnom se radi za strane kompanije i EU. Sve to prati i rast autoindustrije gdje bilježimo rast izvoza, dijelova i komponenti za vozila, ukupno u prosjeku sa rastom od 15 posto”, istakao je Vuković.

Tekstilna industrija drži standard, izvoz je porastao prestankom lockdowna kada se posebno otvorila Italija gdje je izvezena velika količina obuće i repromaterijala za proizvodnju obuće. Kada je u pitanju agro i prehrambeni sektor, zabilježen je najveći izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, povrća i voća.

Kada je riječ o mliječnoj industriji, naša zemlja je u situaciji sličnoj kao i svih prethodnih godina, a to je da se izvezu velike količine tek proizvedenog mlijeka, a da gotove mliječne proizvode, koji su i do šest puta skuplji, uvozimo u našu zemlju. Vuković ističe kako je to višegodišnji problem, te kako treba riješiti taj disbalans na način da BiH dođe u fazu da izvozi proizvod koji je skuplji i profitabilniji, to jeste gotove proizvode od mlijeka.

“Drvni sektor nam je standardno jak, a ni u vrijeme pandemije nije bilježio padove. Problem ovdje je što izvozimo najviše šumske sortimente i poluproizvode od drveta. Kvalitet našeg namještaja zadovoljava sve standarde i bilo bi puno bolje da fokus bacimo na namještaj iako i tu bilježimo rast izvoza za 23 posto”, zaključio je Vuković.