Ekonomski analitičar o rezultatima bojkota prodavnica: To jeste upozorenje za vlast, ali ljudi ne mogu tako da žive

Počeo je novi bojkot kojim će bh. građani osim trgovina i prehrambenih proizvoda, bojkotovati i druge sektore, uključujući autosalone, trgovine autodijelovima, kupovinu nekretnina, građevinski materijal, salone namještaja, prodavnice odjeće i obuće, tehničke radnje, pekare, turističke agencije i apoteke. Ovaj prošireni bojkot trajat će do 7. marta.

Iako je prethodne sedmice objavljen spisak 65 prehrambenih i higijenskih proizvoda za koje je cijena snižena i zaključana, građani su odlučni da nastave s bojkotom s ciljem da navedeni spuste cijene svojih roba i usluga koje su neopravdano puskupjele. 

Prvi bojkot u BiH održan je 31. januara, a prema podacima Porezne uprave na dan 30. januar ostvaren je promet u FBiH od 199.668.251,12 KM od čega je promet trgovina iznosio 101.538.760,53 KM. Na dan bojkota, 31. januara evidentiran je ukupan promet u iznosu 251.568.163,61 KM, dok je promet trgovina na području FBiH iznosio 101.908.646,82 KM

Nakon prvog bojkota, građani su održali dvodnevni bojkot trgovina 7. i 8. februara, a Porezna uprava FBiH je objavila podatke prema kojima je 6. februara na području Federacije evidentiran ukupan promet u iznosu 205.226.808,31 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 105.339.993,86 KM.

U petak, 7. februara, na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 190.144.339,49 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 93.549.831,65 KM.

U subotu, 8. februara, na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 73.735.142,18 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH tog dana iznosio je ukupno 47.738.989,66 KM

Treći bojkot je organizovan 13, 14. i 15. februara, a prema podacima Porezne uprave FBiH za 15. februar ostvaren je ukupan promet od 75.016.278,05 KM, a promet u trgovinama 53.023.759,83 KM.

O tome koliko je bojkot urodio plodom, kao i o podacima Porezne uprave FBiH, razgovarali smo s ekonomskim analitičarem Zoranom Pavlovićem.

Istaknuo je da podaci koji su publikovani pokazuju da nije bilo nekog posebnog efekta.

– Dva razloga su kao opravdanje zašto nije bilo nekih većih efekta. Vidio sam da je manje ljudi bilo u radnjama jer sam obilazio da vidim šta se dešava. S jedne strane, situacija je da su naši potrošači u lošem finansijskom stanju i situacija je objektivno takva da se teško mogu odreći nekih osnovnih stvari koje kupuju, u smislu osnovnih životnih namirnica. 

S druge strane, dobra je stvar da se to ipak pokrenulo, ali ja sam savjetovao ljude iz udruženja potrošača da se aktivnije uključe u te proteste jer je to nešto što bi oni morali da vode, a ne da bude samo aktivnost koju pokreću individue preko društvenih mreža – naveo je Pavlović.

Mišljenja je da je pokret o bojkotu i upozorenje prema vlastima da se moraju aktivnije uključiti u kontrolu marži osnovnih životnih namirnica. 

– Osnovni problem koji lično mogu da kažem je da RS u julu prošle godine više nije imao ograničenje na marže. Možda je vrijeme da se sada marže kontrolišu, a pogotovo za osnovne životne namirnice.  Mislim da su trgovački lanci uspostavili jedan prekidni sporazum koji ne obara cijene tih proizvoda, jer im je manji promet, pa manji prihodni, odnosno troškovi, pa im je lakše da žive na teret potrošača koji su vrlo ograničenog budžeta. Kada pogledamo cijelu priču, možda je vrijeme da se uključi resorno ministarstvo trgovine i da prouči situaciju – istaknuo je.

Iako rezultat nije toliko postignut, Pavlović ističe da je upozorenje dato i da je vrijeme da se sada isključe institucije u entitetima koje su u obavezi da nešto rade. Pavlović se osvrnuo i na podatke Porezne uprave od 13. i 15. februara.

– Prije svega, to je dobrovljna aktivnost, nije javno publikovana. Sve to što rade ljudi koji su pokrenuli tu aktivnost je divno, ali u ovom slučaju, recimo treba udruženje potrošača da se uključi, da bude medijski popraćeno, mora to biti šira akcija. Ljudi ne mogu tako da žive. Gledati kakvi su rezultati u jednoj aktivnosti koja je volonterska, dobrovoljno pokrenuta nije korektno. Suština cijele priče je da je s jedne strane upozorenje za institucije, s druge za udruženje potrošača – zaključio je Pavlović.

faktor