Dvije vrste američkih sankcija: Koja je razlika između OFAC-ove i liste State Departmenta

Sjedinjene Američke Države (SAD) jučer su počele objavljivati nove sankcije za osobe i firme iz Bosne i Hercegovine. Ipak, treba napraviti razliku s obzirom na to da se radi o dvije vrste sankcija.

Listu sankcionisanih, koju je objavio State Department, a na kojoj su od jučer i Mirsad Kukić (predsjednik PDA) te Milan Tegeltija, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), kao i njegova supruga Tijana, odnose se na viznu politiku. Na toj listi je još od januara 2017. godine Milorad Dodik, ali i još neke osobe. Ta vrsta sankcija prvenstveno podrazumijeva zabranu putovanja u SAD, odnosno zabranu izdavanja viza.

Na toj listi završavaju osobe za koje je američka administracija utvrdila da su povezane sa značajnom korupcijom.

U nekom posljedičnom smislu ta vrsta sankcija i ne mora naročito pogoditi sankcionisane. Upravo tu činjenicu mnogi koriste kada žele naglasiti da je potrebna odlučnija akcija SAD-a prema Dodiku, s obzirom na to da je lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH već godinama na toj listi, a kako sam tvrdi, te sankcije ga uopšte ne pogađaju. Međutim i ta vrsta sankcija može biti izuzetno značajna ukoliko je povezana s američkom administracijom za transport i sigurnost (TSA), jer osobama s te liste može zakomplikovati putovanja u svijetu.

S druge strane, sankcije koje objavljuje Ministarstvo finansija SAD-a, odnosno Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), fokusirane su na imovinu. Od jučer su na toj listi Milorad Dodik, ali i Alternativna televizija, a očekuje se da će se lista širiti u narednim danima. Ta vrsta sankcija se uvodi po tzv. Magnitsky zakonu.

Zakon je nazvan po Sergeju Leonidovichu Magnitskom, ukrajinskom poreznom savjetniku koji je umro u ruskom zatvoru nakon hapšenja 2008. godine. Njegova smrt nakon 11 mjeseci pritvora izazvala je pažnju međunarodnih medija, a pokrenula je službene i neslužbene istrage o optužbama za prevaru, krađu i kršenje ljudskih prava u Rusiji. Pomenuti zakon usvojen je 2012. godine kao odgovor na kršenje ljudskih prava i korupciju, čiji rast ugrožava stabilnost međunarodnog političkog i privrednog sistema.

Zakon dopušta Sjedinjenim Američkim Državama da uvedu sankcije političarima, državnim dužnosnicima i njihovim pristašama, koji krše ljudska prava ili su uključeni u korupciju velikih razmjera u svijetu. Zakon se može primijeniti na osobe koje su materijalno, finansijski ili tehnološki pomagale državnim službenicima umiješanim u tešku korupciju. Sankcije prema Zakonu Magnitskyju izdaje Biro za kontrolu međunarodne imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a, potpisao ga je američki predsjednik, a provode ga tri ministarstva – vanjskih poslova, finansija i pravosuđa.

“Sankcije utječu ne samo na pravo onih koji su sankcionisani da uđu u SAD, već i na njihove imovinske interese. To čini mjeru posebno teškom. Osim toga, blokirana je i sva imovina koja je u 50 i više postotnom vlasništvu, direktno ili indirektno, od jedne ili više blokiranih osoba. Mjere su prvenstveno finansijske i imaju za cilj spriječiti sankcionisane osobe da pristupe njihovoj imovini u Sjedinjenim Državama, kao i blokirati mogućnost da te osobe i njihove firme stupe u komercijalne odnose s američkim firmama ili onima koji posluju s njima”, kazao je ranije za Klix.ba analitičar Draško Aćimović.

Ono što je karakteristika sankcija nametnutih Zakonom Magnitsky je da imaju eksteritorijalno djelovanje koje utječe na gotovo sva glavna tržišta u svijetu.

U obrazloženju OFAC-ovih sankcija Dodiku se navodi da je pored ugrožavanja Dejtona i urušavanja državnih institucija uspostavio patronažnu mrežu u BiH od koje imaju koristi on i njegovi saradnici. Kao jedan od primjera svojih koruptivnih radnji, Dodik je dao vladine ugovore i monopole u RS-u direktno bliskim poslovnim saradnicima.

Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim aktivnostima kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana u RS-u. Konkretno, niko iz SAD-a te bilo koji državljanin SAD-a u svijetu neće moći poslovati sa sankcionisanim osobama i s njima povezanim firmama. 

Zabrane se odnose na davanje doprinosa ili osiguravanje sredstava, dobara ili usluga od svake blokirane osobe, za nju ili u njenu korist, ili primitak bilo kojeg doprinosa ili sredstava, dobara ili usluga od takve osobe. Ovo naročito dolazi do izražaja u kontekstu firmi koje posluju, a ako se američka crna lista bude proširivala i na njoj bude još kompanija, posljedice po sankcionisane bit će još veće.