Duranović sa pčelama druguje od malih nogu: Puno je lažnog meda, pored ceste prodaju otrov

Kada je riječ o prinosu meda, 2022. pčelari će pamtiti kao dobru godinu. Barem tako kaže Avdo Duranović iz Konjica koji sa pčelama druguje od malih nogu.

– U posljednjih šest ova je jedna od boljih godina, barem kada je riječ o području od Jablanice i kontinentalnog dijela zemlje. Što se tiče juga Hercegovine i Dalmacije, podbacilo je. Razlog je sušno proljeće, znam pčelare koji nikako nisu vrcali med. Kada je riječ o kontinentu, oni koji su selili pčele, ali i oni koji su bili stacionirani na jednom mjestu, vrcali su između 20 i 30 kilograma meda po košnici. Dobar je to rezultat – kaže Duranović koji ima oko 500 košnica.

Inspekcija zakazala

Iako je godina bila dobra, u Bosni i Hercegovini puno je lažnog, patvorenog meda, koji se, kaže Duranović, mušterijama nudi na svakom koraku, na društvenim mrežama, pijacama, uz saobraćajnice, u trgovinama…

– Puno je onih koji na brzinu žele zaraditi. Ne može se na računicu opstati sa pčelama, tu morate imati ljubavi. Mnogi obično misle da med patvore pčelari, istinski plečari, i kada bi htjeli, nemaju kad to raditi, dodavati šećer u košnice. Kada bi to radili, nijedna pčela ne bi postojala. To se radi bez pčela, to su tzv. glukozno-fruktozne melase za bombone u koje dodaju emulgatore, boje, okuse. Smjesu sipaju u tegle i prodaju kao med onima koji ne znaju razlučiti pravi od patvorenog meda – objašnjava Duranović.

Čudi Duranovića kako ljudi na osnovu cijene ne mogu shvatiti da se radi o lažnom medu.

– Takvi medovi se prodaju i po dva i po eura, ali ono što je gore, smjesa itekako može biti opasna za zdravlje. Jedna supstanca u medu Hydroxymethylfurfural (HMF), stajanjem meda se povećava. Meni je nedavno inspekcija pregledala med kada je utvrđeno da je HMF – dva. Međutim, pregledali su i med koji se prodaje pored ceste i otkrili da je HMF kod njega 300. Znači stajanjem na suncu, da je najbolje kvalitete, takav med više nije za upotrebu jer je otrov. Ali bez obzira na sve ti ljudi i dalje prodaju otrov – govori Duranović.

Kaže kako je to pokazatelj da inspekcije ne rade svoj posao.

– Udruženja pčelara ne mogu puno napraviti. Do sada smo napisali stotinu dopisa, ali nas niko ne sluša. Nama organskim proizvođačima traže dlaku u jajetu, a za one koji prodaju med bez ikakve etikete, kažu kako nisu nadležni – ističe Duranović.

Na internetu je puno savjeta i trikova kako prepoznati pravi med, poput sljedećih:

– Stavite kašiku meda u vodu, ukoliko se spusti na dno i tamo ostane, tada je s njim sve uredu jer će se lažni med početi odmah otapati.

– Pravi med se nakon nekog vremena kristalizira, lažni ne.

– Stavite kap meda na prst. Pravi, čisti med ostat će na jednom mjestu dok će lažni brzo početi curiti po prstu.

– Stavite malo meda na papir – ako je pravi neće probiti papir jer med ne sadrži vodu.

Kako prepoznati pravi med

No Duranović je stava da nijedan od njih ne može sa sigurnošću pokazati – da li se radi o lažnom ili pravom medu. Kaže kako je najbolje i najsigurnije med kupovati od provjerenih pčelara, ljudi koji će vam uz teglu dati ime i prezime i broj telefona.

– Prirodni med iz pčela, ako se izvrca da nije zreo, ima veći sadržaj vode. Onaj koji se bavi patvorenjem meda može napraviti glukozno-fruktoznu masu koja je toliko gusta da sadrži vode 12 ili 13 posto kao med. Stavljanje meda u vodu ili Coca-colu također nisu sigurne metode. Moj savjet je – nemojte kupovati med koji nema etiketu, ime, prezime, broj telefona jer vam time pčelar na neki način daje svoju ličnu kartu – naglašava Duranović.

Dodaje ni da kristalizacija nije najbolji pokazatelj pravog meda jer su proizvođači lažnog meda napravili glukozno-fruktoznu masu koja može kristalizirati.

– Nekada su pčelari samo jednom godišnje vrcali med kada su sve vrste bile pomiješane. Danas mi pokušavamo razdvojiti jedan od drugog, bagrem od vrijeska. No iako se trudimo, jedino sto posto može biti čisti bagremov med, svi ostali sadržavaju i druge medove. Nijedan med ne kristališe isto, niti mu je vrijeme kristalizacije isto. Medljika neće kristalizirati za dvije godine, bagrem isto tako za dvije-tri godine. Livada brzo kristališe, a vrijesak kojeg sada posljednjeg vrcamo, kristalizirat će do Nove godine. Tako da ni taj pokazatelj kristalizacije nije siguran – istakao je Duranović.

Faktor