Drljević: Podređeni smo koroni, dolaze nam pacijenti sa uznapredovalim tumorima

Onkološki hirurg Harun Drljević upozorava kako zdravstvo ne smije svoj rad zbog koronavirusa svesti samo na tople režime, već da se moraju raditi i hladni programi, ostale kontrole i pregledi.

Naglašava da im zbog podređenosti koroni sve više pacijenata dolazi sa tumorima kod kojih su utvrđene metastaze.

Tumori postaju sve veći

– Ja se bojim korone, zbog koje je zapušten zdravstveni sistem, odnosno, svela nas je na rad, na samno takozvane tople režime. Mi ne radimo dobru zdravstvenu zaštitu. Imao sam prije sve manje karcinome dojke, a veličina tumora kod karcinoma dojke definiše stepen zdravstvene zaštite. Jer ako je tumor mali, to je dobra zdravstvena zaštita, a ako je veliki, to je loša zdravstvena zaštita. I “zahvaljujući” koroni, tome što ljekari ne rade svoj posao onako kako bi trebalo, da čiste populaciju, ti tumori postaju sve veći i veći i vrlo često se ne mogu operisati, nego se ide na kemoterapije pa šta tim osobama dragi Bog da – upozorava Drljević i dodaje:

– Ne možete odlagati preglede dojki zato što je korona. Kako mogu raditi kladionice i nargila barovi, tako se može raditi i mamografija.

Upitali smo Drljevića do kada će oboljeli od karcinoma u našoj zemlji biti osuđeni na kemoterapije i zračenja, koji uveliko štete organizmu.

– Bio sam na jednom predavanju gdje je akademik Miroslav Samardžija iz Zagreba, sa Klinike Rebro, rekao da je kemoterapija najgori oblik terapije. Mi praktično imamo još jako lošu neselekcioniranu takozvanu kemoterapiju. Budućnost vidim u pametnim lijekovima koji će ciljano djelovati, te drugim oblicima kao što je imunoterapija, genska terapija. Smatram cito terapiju esktremno toksičnu i koja nanosi mnogo štete osim koristi i smatram da, čim se pojavi kakva alternativa, da je treba zamijeniti – rekao nam je Drljević.

Dodaje kako je i zračenje agresivna metoda liječenja.

Kemoterapije su jedna vrsta bioloških otrova

– U momentu samog zračenja i ne izgleda da je agresivno, ali posljedice su… Ljudi u Hirošimi i Nagasakiju i dan-danas osjećaju posljedice atomskih bombi koje su tamo bačene, a koje su napravile ogromnu štetu. I zračenje i kemoterapija su agresivne metode liječenja. Prva kemoterapija je bio iperit (bojni otrov) 1958. godine. Otrov iz Prvog svjetskog rata na bazi hlora kod leukemija, pa ko preživi leukemiju, ko iperit. Sada se prave sve selektivniji lijekovi koji treba da što više štete nanesu zloćudnoj ćeliji, a što manje nama. Postižemo taj efekat, ali još nije dovoljno. Nismo uspjeli riješiti toksičnost (otrovnost) koju nose kemoterapije – kazao je Drljević.

Faktor.ba