Drama u Mađarskoj: “Prodali su državu Kinezima”

Mađarska ima ambicije da postane ključni proizvođač automobilskih baterija.

U Debrecinu Kinezi grade veliku fabriku, iako je upitno gdje će naći vodu, električnu energiju, ali i radnike, piše DW.

Građevinske mašine već uveliko pripremaju teren za ono što će biti jedna od najvećih fabrika automobilskih baterija u Evropi.

Kineska firma CATL (Contemporary Amparex Technology Co. Ltd) tu gradi veliku fabriku koja će se prostirati na preko 200 hektara zemljišta. Do kraja decenije trebalo bi da ona proizvodi automobilske baterije ukupnog kapaciteta 100 gigavat-časova svake godine – dakle dovoljno za milion električnih automobila.

Doprinos automobilske industrije bruto domaćem proizvodu u Mađarskoj je u 2021. Iznosio pet odsto, Budimpešta ne želi da propusti elektrifikaciju te branše.

Na kilometar od industrijske zone Albertne Lovaš i njen suprug više od tri decenije uzgajaju kupus. Ali šta će biti s njihovim poljima kad fabrika proradi?

Znamo da ništa ne znamo jer ništa ne govore

I za kupus treba dosta vode, a za tako veliku fabriku još više. A čiste vode već nema dovoljno: “Tu je potok u blizini, ali već pet godina ne navodnjavamo vodom iz njega jer je previše zagađen.”

Osim toga je u proteklih par godina ionako bila suša, tako da nikome nije jasno, odakle će fabrika dovesti potrebnu vodu.

Dodatni je problem što se skoro ništa ne zna o budućoj fabrici. Na to se žali Marton Volješi, inače kuvar, a sada i jedan od organizatora pokreta “Debrecinci protiv fabrike baterija”.

“Kad se nazdravlja šampanjcem, onda je kompnija na 220 hektara. Kad se izdaju dozvole, onda je odjednom 65 hektara”, sažima svoja saznanja.

“Zahtjevamo da vidimo informacije o kapacitetu i razmjerima čitave investicije, a ne samo njene fragmente.”

Poučeni iskustvom da se u Mađarskoj previše toga odlučuje bez obzira na interese lokalnog stanovništva i okoline, ovaj pokret zahtjeva da o tome odluče sami stanovnici: “Cilj nam je održavanje referenduma i u najmanju ruku da zaustavimo buduće širenje fabrike”, kaže Volješi.

On tvrdi kako je najmanje dvije trećine stanovništva nepovjerljivo prema toj gigantskoj fabrici, ali i kako su još u februaru predali zahtjev za održavanje referenduma i kako još uvijek nisu dobili odgovor.

Sve veća zavisnost i od Moskve i od Pekinga

Gradska uprava Debrecina nije htjela dati svoje mišljenje, a portparol kineske firme CATL je rekao da “posmatraju” proteste, ali ne žele da ih komentarišu.

Isto tako tvrde kako je taj otpor najvećim dijelom utemeljen na “nesporazumima” i “netačnim informacijama.”

Još jedno pitanje čeka na odgovor – odakle će tolika fabrika dobiti električnu energiju za proizvodnju? Kineski investitor tvrdi kako želi da postigne klimatsku neutralnost u proizvodnji, ali Mađarska je daleko od toga da obezbijedi toliku količinu električne energije iz održivih izvora.

Budimpešta je najavila izgradnju tri nove termoelektrane – i to na gas. Jasno je da bi on stizao iz Rusije i to sve do godine 2050.

Sve više se stvara bolna zavisnost ne samo od Moskve već i od Pekinga: Kina će ovom insvesticijom postati drugi po veličini strani investitor u zemlji. Vlada u Budimpešti se čak trudi da se što više dopadne Kinezima, obećavajući 800 miliona evra poreskih olakšica za novu fabriku kao i u izgradnju prateće infrastrukture – što je preko deset odsto ukupne investicije.

“Taj novac je prijeko potreban u drugim sektorima, naročito u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti”, kaže Dora Đorfi, profesorka ekonomije na Korvinovom univerzitetu u Budimpešti.

Bar kad je riječ o privlačenju stranih firmi, takva podrška ima učinka: i u Debrecinu će naspram fabrike baterija svoj pogon otvoriti i kineska firma SEMCORP koja proizvodi komponente za automobilske baterije, a na drugom kraju grada njemački BMW gradi fabriku električnih automobila.

Debrecinske kobasice na sečuanski način

Ekonomski stručnjak Marton Cirfus se pita gdje će fabrika naći dovoljno radnika. Samo za fabriku baterija potrebno je njih 9.000.

On objašnjava da za najveći broj tih radnih mjesta neće biti potrebna naročita stručnost, pa će to biti manje plaćena radna mjesta, ali će ipak plate biti veće nego u drugim fabrikama, pa će privući radnike, Cirfus kaže da to neće biti dovoljno. Kineska firma je najavila da će prve dvije godine tamo raditi kineski radnici. Pitanje je da li će uopšte moći da odu.

Apsurdno je što je upravo Mađarska bila najvatreniji protivnik migranata i useljavanja u EU, a sad dogovara olakšice u dodjeli dozvola za rad i boravak sa čitavim nizom zemalja, najvećim dijelom iz Azije. A takva perspektiva međunarodne mješavine u životu Debrecina takođe nije nešto čime su stanovnici oduševljeni.

“Prodali smo se Kinezima”

Fabrika baterija u Debrecinu je digla na noge čitav spektar političkih stranaka u Mađarskoj koje se protive svaka iz svojih razloga.

Od Zelenih zbog okoline pa do ekstremne desnice zbog gastarbajtera. Lokalni aktivista Volješi svjestan je da fabrika postaje “velika politika” pa već i zbog toga upozorava: “Mislim da je mnogo bolje da problem rješava civilno društvo Debrecina. A ako neko želi da se pridruži, neka dođe.”

U ovom trenutku čitav projekat teče po planu, uprkos svim pozivima da bude zaustavljen. I porodica uzgajivača kupusa kaže kako podržavaju proteste, ali ne gaje previše nade da će se išta promijeniti.

Albertne Lovaš kaže da zna kako joj je mađarskoj vladi profit uvijek važniji od ljudi. A tako je i u slučaju ove fabrike: “Prodali su državu Kinezima”, kaže mađarska poljoprivrednica.