Dr. Ramić-Čatak: COVID-19 ubio je 5,6 miliona, svake godine od posljedica pušenja umre 7,2 miliona ljudi

Nakon što je 26. maja prošle godine usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, mogao bi se već u februaru naći pred Domom naroda.

– Činjenica je da se dugo čeka i zaista je sazrelo vrijeme da građani Federacije BiH konačno dobiju jedan ovakav zakon – kaže prof. dr. Aida Ramić – Čatak, koordinatorica za kontrolu duhana u Federaciji BiH i pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Suština zakona je zaštita zdravlja

Naša zemlja je još 2009. godine ratificirala Okvirnu konvenciju o kontroli duhana. Stari Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina iz 1998. godine imao je neke dopune, ali je njegova suština, kako kaže Ramić – Čatak, sa strukovne strane davno prevaziđena.

– Iako je stari Zakon u vrijeme kada je donesen bio vrlo dobar u odnosu na one koje su imale zemlje u regionu, činjenica je da je bilo puno relevatnih dokumenata Svjetske zdravstve organizacije (WHO) i direktiva Evropske unije o kontroli duhana sa kojima nije prilagođen. No, mi smo tek 2016. uspjeli formirati radnu grupu, stručnjake iz različitih sektora pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva zdravstva, koji su bili uključeni u pripremu novog zakona. U konačnici dobili smo izvrstan tekst zakona na čemu su nam čestitali i iz WHO-a, ali i iz drugih relevatnih mjesta – naglašava Ramić – Čatak.

Suština novog zakona je njegov direktni utjecaj na zdravlje, jer se njime pruža mogućnost prostora bez duhanskog dima, koji je jedan od najznačajnijih rizika za mnoge bolesti.

– To je vrlo važno naglasiti baš u ovom trenutku. Zašto? Živimo u pandemiji COVID-19 koja je uzdrmala cijeli svijet i koja je do sada uzrokovala oko 5,6 miliona smrti. Ali, ono što treba podsjetiti sve nas jeste činjenica da mi godinama živimo pandemiju od posljedica uzrokovanih pušenjem. Prema podacima WHO-a godišnje se izgubi 7,2 miliona života širom svijeta od posljedica pušenja. Radi se o velikom broju bolesti i stanja koje pušenje, direktno ili indirektno, uzrokuje. To je više od ukupnog broja umrlih od HIV-a, malarije i tuberkuloze. Znači, održava se jedan dugogodišnji trend po kojem je pušenje najveći pojedinačni faktor smrti kod odraslog stanovništva. Dalje, rezultati kliničkih studija, nakon dvogodišnje borbe sa koronavirusom, pokazali su da su upravo najteže kliničke slike bile izražene kod osoba koje su imale hronične bolesti sa udruženim faktorima rizika među kojima je pušenje na prvom mjestu. Možda je ovo najbolja poruka svima nama – ističe Ramić – Čatak.

Kaže kako se u medijima i javnosti cijelo vrijeme provlači pogrešna interpretacija da se radi o “zakonu koji zabranjuje pušenje”.

– Riječ je o zakonu o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda. Kad kažemo o ograničenoj upotrebi, to znači da želimo locirati naviku konzumenata duhana na način da ona ne ugrožava zdravlje ostalih u okolini. Argumente za to imamo po podacima istraživanja, gdje praktično polovina našeg stanovništva svakodnevno boravi u prostorima gdje su izloženi posljedicama duhanskog dima od strane drugih pušača. Uprkos tome što spadamo među zemlje sa visokim postotkom pušača, ne možemo preći preko činjenice da imamo više od polovine stanovništva koje spada u kategoriju nepušača i kojima dugujemo zaštitu od posljedica duhanskog dima. Prije svega mislim na zdravlje mladih, trudnica, hroničnih bolesnika – naglašava Ramić – Čatak.

Jedna od karakteristika novog zakona je i što će njime biti zabranjena prodaja duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina.

– Mi smo, kroz rezultate istraživanja iz 2019. dobili podatak da u 70 posto slučajeva školska djeca i mladi ispod 18 godina kupuju duhanske proizvode na legalnim mjestima prodaje, a da ih niko nikada ne upita za godine. Zakon donosi i određene obaveze za proizvođače u smislu izgleda pakovanja koji nisu ništa novo. U skladu sa dobrom praksom i evropskim direktivama znači da će pakovanja morati sadržavati puno više informacija za potrošače kako bi znali kakav proizvod kupuju. Tu se podrazumijevaju i mjere sveobuhvatnije zabrane reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanskih proizvoda – kaže Ramić – Čatak.

Iako je donošenje zakona jedna od obaveza BiH na putu prema Evropskoj uniji, prema riječima Ramić – Čatak, to je puno više od međunarodne obaveze.

– Zašto bi naši građani imali manji zdravstveni standard i nemogućnost uživanja prostora bez duhanskog dima od stanovnika drugih zemalja – upitala je.

Ne stoji da će zakon ugroziti ekonomiju

Naša sagovornica dotakla se u proteklom periodu i sve češćih konstatacija kako će se usvajanjem zakona ugroziti ekonomija i radna mjesta.

– Mi smo o ovom zakonu dobili pozitivna mišljenja i od drugih resora, tako da ta konstatacija, da će to dovesti do udara na ekonomija, ne stoji, zato što i druge zemlje širom svijeta, koje imaju puno radikalnije zakone od našeg, nisu doživjele ekonomski slom. Posebno mislim na ugostiteljski sektor. Ljudima treba objasniti da se u ugostiteljskim objektima prodaju ugostiteljske usluge, ali pušenje to nije. Pušenje je bolest ovisnosti što, kada se osoba disciplinira, ne mora značiti da će prestati koristiti ugostiteljske usluge. I reću ću još nešto – u ugostiteljske objekte ulaze i nepušači koji su godinama diskriminirani zbog nepostojanja prostora za pušenje. Sto pušača koji je od onog za kojim sjedi nepušač udaljen metar, dva, tri, nije i ne može biti nikakvo rješenje – istakla je Ramić – Čatak.

Prema posljednjem istraživanju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, 44,1 posto našeg odraslog stanovništva su pušači, od čega 56,3 posto muškarci, a 31,6 posto žene. BiH spada u zemlje koje bilježe i najviši postotak konzumiranja duhanskih proizvoda među mladima.

– Istraživanje koje je radio Zavod potvrdilo je da imamo 214,4 posto djece koja konzumiraju neki oblik duhanskog proizvoda, od čega 13,8 posto cigarete 16,1 posto nargilu ili vodenu lulu. Podaci su alarmantni ako ih uporedimo sa onima iz zemalja u regionu. Ono što zabrinja jeste da je veliki broj zdravstvenih radnika koji konzumiraju duhan, a trebali bi svima biti primjer. Prema našem istraživanju, 35 posto zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj praksi su pušači, što je ustvari najbolja potvrda da se radi o ovisnosti. U 2022. godini dvije vodeće grupe oboljenja su oboljenja cirkulatornog sistema sa učešćem od 44,2 posto i maligne neoplazme sa učešćem od 18,5 posto na osnovu čega se može zaključiti da je to skoro tri četvrtine vodećih uzroka smrti kod odraslog stanovništva, a i u jednoj i u drugoj grupi pušenje se pojavljuje kao najveći pojedinačni faktor rizika – navela je Ramić – Čatak u povodu 31. januara Nacionalnog dana borbe bez cigareta.