Donirane maske ne stižu do radnika u bh. prodavnicama, pojedini ih moraju sami kupovati

U jeku epidemije koronavirusa u Bosni Hercegovini mnogo se govorilo o radnicima u prodavnicama i marketima, onima koji nisu mogli poslušati savjet “ostani kući”. Oni su danas među rijetkima koji ne skidaju svoje maske, a pri tome ih nerijetko sami kupuju, jer donacije u BiH ne pronalaze put do njih. U vrijeme kada je među stanovništvom vladao najveći strah od nepoznatog virusa, poslodavci su radnicima u trgovinama osigurali potrebnu opremu. Međutim, kada je nastupila velika nestašica zaštitnih maski, radnici su uglavnom sami sebi pravili maske.

Veći marketi osigurali opremu

Veći lanci marketa trude se i danas osigurati svojim uposlenicima svu zaštitnu opremu, ali radnici u manjim prodavnicama najčešće sami kupuju maske i dezinfekcijska sredstva. Ovi troškovi dodatno utječu na njihova već niska mjesečna primanja.

“Svim našim uposlenicima osigurali smo svu potrebnu zaštitnu opremu od samog početka pandemije, naročito maske, za koje smo svjesni da ih moraju imati i po nekoliko, što smo i uradili. Osim po nekoliko maski za svakog uposlenika, svima smo osigurali i rukavice i dezinficijense, tako da od zaštitne opreme ništa ne nedostaje. Uposlenici maske mogu dobiti kada god imaju potrebu za novom zamjenskom”, kazali su nam iz kompanije Bingo.

Međutim, zbog prirode posla i potrebe da osam sati provode pod maskom, radnicima u prodavnicama i marketima stalno su potrebne nove maske. Stoga bi korištenje jednokratnih maski bila najbolja opcija, govori nam predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Ferhatović-Beširović. Međutim, to je teško izvodivo.

“Od početka pandemije do danas problem u vezi s nabavkom maski je konstantan. U prvim danima radnici su morali sami sebi čak i šiti maske, jer ih nije bilo na tržištu. Sada radnici dobijaju maske, ali uglavnom platnene koje oni onda sami održavaju u smislu pranja. Jednokratnih maski uglavnom nema i to je najveći problem, jer bi u trgovinama trebale biti korištene ove maske i to više puta dnevno. Apsolutno je nepravedno očekivati da radnici snose i finansijski teret zaštite od Covida-19, ali ne smatram da je baš pravedno i poslodavcima prepustiti ovaj sektor da se sami bore protiv virusa, a pritom je sektor koji direktno utječe na cjelokupnu epidemiološku situaciju i može biti žarište prijenosa virusa”, kazala je Ferhatović-Beširović.

Prema njenom mišljenju, donacije zaštitne opreme koje stižu u našu zemlju trebale bi biti raspoređene i radnicima u trgovinama.

“Kako zaštitna oprema treba zdravstvenim radnicima, isto tako moramo zaštititi i radnike u trgovini kao osobe koje direktno mogu biti veliki prijenosnici zaraze i u kontaktu su s ogromnim brojem ljudi tokom dana”, istakla je Ferhatović-Beširović.


Ipak, iako bi proces raspodjele donacija trebao biti prilično jednostavan – da se podijele onima u potrebi, u BiH se od početka pandemije vodi polemika kako i ko raspoređuje donacije.

Donacije maski u BiH

Donacije u našu zemlju vrše se preko Ministarstva civilnih poslova BiH, a raspoređuju se u skladu s odlukama entiteta, odnosno kriznih štabova.

Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez pojašnjava nam da se prije svega donacije raspoređuju zdravstvenim ustanovama radi osiguravanja funkcionisanja zdravstvenog sistema.

“Federalno ministarstvo zdravstva prvenstveno ima ulogu da osigura odgovor zdravstvenog sektora na Covid-19. U tom kontekstu mi smo i reagovali. Razgovarali smo s poslovnim partnerima da nam osiguraju određene količine opreme kao podršku zdravstvenom sektoru koju je potom raspoređivao Zavod za javno zdrastvo FBiH na osnovu određenih kriterija i analiza. Nismo mi bili zaduženi za distribuciju bilo čega. Kada nas eventualno donator pita gdje postoji potreba za donacijom u Federaciji BiH, mi odgovorimo. Uvijek je to vezano za zdravstveni sektor i niko nas ne pita za privredu”, rekao nam je Čerkez.

Kada je riječ o poslodavcima i privrednicima, Čerkez smatra da bi se o njima trebala brinuti resorna ministarstva.

“U zdravstvu imamo kontinuiranu potrebu za opremom jer ovo neće trajati ni mjesec ni dva. Oprema se jako brzo troši jer imamo povećan broj zaraženih”, rekao nam je Čerkez.

Ažurirane smjernice Svjetske zdravstvene organizacije ističu da vlade trebaju podsticti građane da nose maske u sredinama gdje je teško osigurati fizičko distanciranje, kao što su prodavnice ili javni prijevoz. Na ovakvim mjestima poželjno je i nošenje medicinskih maski, a ne jednoslojnih koje teško štite osobu od zaraze.

Podsjetimo da se prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti pod zdravstveni nadzor na prvom mjestu stavljaju osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica, odnosno koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s namirnicama.


Prema odlukama kriznih štabova u BiH, poslodavci i radnici dužni su se pridržavati svih donesenih mjera zaštite. Poslodavac je dužan svojim radnicima osigurati potrebnu zaštitu na radu, ali mnogi nisu u mogućnosti redovno opskrbljivati radnike zaštitnim maskama, rukavicama i sredstvima za dezinfekciju.

Primjera radi, pojedine županije u susjednoj Hrvatskoj su dio svojih narudžbi zaštitnih maski stavile na raspolaganje i poslodavcima, odnosno radnicima u prodavnicama gdje je nedopustivo da se ne primjenjuju nastrožije mjere širenja virusa. Ipak u BiH to još nije slučaj.

Klix