Domaćoj privredi hitno potrebni strani radnici

Veliki deficit radne snage na tržištu Republike Srpske potvrdila je sama Vlada RS, koja traži da Narodna skupština pojednostavi zapošljavanje stranih državljana. I to po hitnom postupku.

Tako je Vlada RS po hitnom postupku uputila u skupštinsku proceduru Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zapošljavanju stranih državljana i osoba bez državljanstva.

Promjene u zapošljavanju stranaca zatražila je Unija udruženja poslodavaca RS, a suština se odnosi na izdavanje ljekarskog uvjerenja strancu bez kojeg ne može početi da radi, odnosno ne može dobiti radnu dozvolu.

Za razliku od rješenja koje je na snazi od 2009. godine, predlaže se da se stranom državljaninu prizna i ljekarsko uvjerenje zemlje iz koje dolazi.

– Javne isprave koje stranim državljanima izdaju zemlje porijekla imaju istu važnost kao i isprave koje izdaju nadležni organi Republike Srpske, ako su izdane u skladu sa Zakonom o važnosti javnih isprava u BiH – predloženo je u zakonu.

Takođe, nadležnoj filijali Zavoda za zapošljavanje dat je rok od 15 dana da postupi po zahtjevu za izdavanje radne dozvole, što znači zapošljavanje u što kraćem periodu.

– Predloženim dopunama zakona biće olakšane procedure za pribavljanje dokumenata koji se prilažu uz zahtjev poslodavca i skraćuje se vrijeme izdavanja radne dozvole, čime će se kompletan postupak zapošljavanja stranaca pojednostaviti – obrazloženje je Vlade RS za dopune ovog zakona po hitnom postupku.

Sjednica Narodne skupštine RS trebalo bi da bude održana 31. maja, a plan je da zakon stupi na snagu osam dana od objavljivanja u “Službenom glasniku”. U praksi to znači da bi poslodavci u Srpskoj već u junu mogli jednostavnije i brže zapošljavati strane radnike.

Po podacima koje je Srpskainfo dobila od Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tokom prošle godine u Republici Srpskoj ukupno je izdato 917 važećih radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana. Podatke za ovu godinu nemaju jer se prikupljaju i objavljuju polugodišnje.

Najveći broj dozvola, njih 193, odobreno je za zapošljavanje stranih građevinaca. Njihovo prisustvo na gradilištima je najviše vidljivo u Banjaluci i dolaze mahom iz azijskih zemalja.

Na drugom mestu po zapošljavanju stranih državljana u Republici Srpskoj je umjetnost, zabava i rekreacija. U ovoj djelatnosti je, po zvaničnim podacima, zaposlen 131 strani državljanin.

U djelatnosti trgovine u Srpskoj je zaposlen 121 strani državljanin, u prerađivačkoj industriji njih 99, dok je u obrazovanju zaposlen 71 stranac, a u vađenju rude i kamena 55.

Skoro svaki drugi zaposleni strani državljanin u Srpskoj je iz Srbije; njih 402 ima radnu dozvolu za rad u Srpskoj. Iz Kine ih je angažovano 64, iz Turske 60, iz Albanije 57, a iz Hrvatske 34.

U kategoriji ostale zemlje ima 89 radnika.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže da je Unija prije petnaestak dana uradila blic istraživanje među poslodavcima koji su iskazali potrebu za oko 2.000 radnika u ovom trenutku.

– Taj broj je sigurno i veći, jer smo istraživanje radili na malom uzorku – navodi Aćić.

Ističe da će, po projekciji, u cijeloj BiH u narednih pet godina postojati potreba za zapošljavanjem između 50.000 i 100.000 stranaca, jer radnici iz BiH odlaze da rade na Zapad.

Dragutin Škrebić, poslodavac iz Teslića i član Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže da u svim djelatnostima u Srpskoj nedostaje radne snage.

– Kada je u pitanju moja branša, odnosno industrija tekstila, kože i obuće, mi još imamo dovoljno radne snage za kapacitet koji radimo. Međutim, nemamo taj kapacitet koji nam se nudi – navodi Škrebić.

Po njegovom mišljenju, postoji velika opasnost za gubitak i trenutnih poslova.

– Nama se sada nude poslovi koji su rađeni na Dalekom istoku ili Ukrajini. Ako ne budemo spremni da ih uradimo, oni će negdje biti urađeni, tržište će tražiti negdje prostora. Ako mi ne prihvatimo, oni mogu da odu na drugu stranu. A onda kad odu i nađu eventualno neko jeftinije tržište, mogu da dobiju i poslove koje mi sada radimo tako da je to velika opasnost i jednostavno prisiljava sve nas da na neki način pokušavamo da otvaramo nove pogone, da se širimo, povećavamo broj radnika. Za to povećanje kapaciteta vjerovatno nemamo dovoljan broj radnika, ali kod nas to vjerovatno nije toliko izraženo u mojoj branši koliko je u izraženo u građevinarstvu, ugostiteljstvu, metalskoj industriji, prehrambenoj, pekarskoj… – dodaje Škrebić.

“Bolje nego na Zapadu”

Ističući kako razumije tržište, Dragutin Škrebić ima poruku za domaću radnu snagu.

– Svi naši radnici, ako misle da je na Zapadu bolje i tamo odlaze, moraju shvatiti da nama niko ne može uskratiti pravo da uvozimo radnu snagu. Moje lično mišljenje je da prije toga puno toga treba da uradimo, treba da se reorganizujemo, ne treba da širimo paniku, neistinu i da ne izazivamo strah. Manje bi u tom slučaju ljudi odlazili – stav je Škrebića.

Smatra da dvoje ljudi sa sa prosječnim platama u Republici Srpskoj mogu bolje da žive ovdje nego što žive sa 2.000 evra negdje na Zapadu.

– Naravno ako je stambeno riješen, a mislim na kvalifikovane radnike – objašnjava Škrebić.