Dok BiH ima sve više osoba s psihičkim problemima, treba li vjerovati “psiholozima” sa društvenih mreža?

Bosna i Hercegovina broji sve više osoba koje se susreću s psihičkim teškoćama, a posebno zabrinjavajući je trend porasta mlađih pacijenata u klinikama za mentalno zdravlje. Većina ih se danas otvorenije odlučuje za traženje stručne pomoći, a problem je u nedostatku adekvatnog kadra.

Izazovi savremenog doba sa sobom su donijeli negativne posljedice po mentalno zdravlje stanovništva, a Bosna i Hercegovina iz dana u dan broji sve više onih koji se odlučuju potražiti stručnu pomoć.

U posljednje vrijeme prednjače pripadnici mlađih generacija, koji se na psihološke tretmane javljaju i u Kliniku za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Prije pet godina u ovoj klinici je bilo do 200 mlađih pacijenata godišnje, a danas ih je do hiljadu.

“Među pacijentima mi imamo prisutnost svih životnih dobi, ali akcenat treba staviti na mlađe osobe koje nam se s određenim psihičkim problemima češće javljaju proteklih godina”, kaže nam dr. Nerminka Aljukić, vršiteljica dužnosti načelnice Klinike za psihijatriju pri Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.

Foto: A. K./Klix.ba

Govoreći općenito o mentalnom zdravlju stanovništva, dr. Aljukić ističe da BiH iza sebe ima period ratne agresije koji je doprinio stvaranju kliničkih slika traume kod pacijenata, ali ne treba zanemariti ni psiho-socijalne okolnosti, koje su važne za mentalno zdravlje te uvjetuju javljanje osoba stručnjacima iz te oblasti.

“Za dobro mentalno zdravlje je svakako važan pristup adekvatnoj i kvalitetnoj zaštiti, osjećaj sigurnosti, smještaj i slično. Oni koji odlučuju o politici i organizaciji zaštite mentalnog zdravlja trebaju imati u vidu da se mi konkretno na kantonu susrećemo s problemom nedostatka stručnog osoblja jer imamo centre za mentalno zdravlje koji u sastavu svojih timova nemaju psihijatre”, ukazuje Aljukić.

Kada je riječ o današnjim kliničkim slikama kod pacijenata, iz tuzlanske Klinike za psihijatriju navode da su one sukladne onima u širem okruženju te se uglavnom odnose na poremećaje iz kruga anksioznih i depresivnih stanja.

Također, pandemija koronavirusa stvorila je globalno opterećenje po mentalno zdravlje ljudi širom svijeta, a stručnjaci danas djeluju u dva smjera – pružajući prvenstveno adekvatnu pomoć pacijentima te boreći se protiv stigme i diskriminacije, koja je manja, ali i dalje prisutna.

I pored stigme i diskriminacije u današnjem vremenu svjedočimo i sve otvorenijem govoru osoba o problemima psihičke prirode sa kojima se suočavaju.

O svojoj bolesti priča i Grozdan Grozdanović koji je već 13 godina aktivan član Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji Tuzlanskog kantona Fenix.

“Želio sam upoznati ljude koji će me bolje razumjeti u kontekstu problema koje imam. Njih sam pronašao u Fenixu, imamo istu dijagnozu, pijemo iste lijekove i imamo iste doživljaje života. Prije dolaska u to udruženje koje pomaže osobama u duševnoj nevolji, život mi je bio znatno teži. Svima poručujem da sebi treba priznati da imaš neki problem, potrebno je tražiti pomoć i savjet te će vam na kraju biti mnogo lakše”, kaže nam Grozdanović.

Foto: A. K./Klix.ba

I iskustva stručnog tima Fenixa pokazuju da se u našoj zemlji bilježi sve veći broj osoba s psihičkim teškoćama.

“Nama se kontinuirano javljaju osobe koje žele postati naši korisnici, a taj broj je posebno povećan u periodu koji je uslijedio nakon slučajeva femicida i ostalih dešavanja u okruženju. Pored osoba koje nam kao članovi kontinuirano dolaze, imamo i one koji su tu na grupnim terapijama samopomoći”, ističe Nejra Tinjić, psihologinja iz Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji Tuzlanskog kantona Fenix.

Foto: A. K./Klix.ba

U okviru radno-okupacione terapije članovi udruženja Fenix su u krugu Klinike za psihijatriju u Tuzli skupa sa pacijentima izgradili šadrvan, kao prostor za resocijalizaciju, oporavak i druženje korisnika.

S druge strane, psihijatrica Aljukić ističe i da kultura življenja i poimanja psihičkih problema često dovodi do toga da se stanju narušenog mentalnog zdravlja nerijetko ne pridaje veliki značaj.

“Osim samoinicijativnog uzimanja određenih tableta, mi imamo karakteristične i kulturološke odrednice naše sredine, a to je da se osobe sa psihičkim problemima javljaju određenim strukturama koje nisu stručnjaci iz domena mentalnog zdravlja. Ali, kada čovjek ima probleme spas se traži bilo gdje. Veoma je važno da se sve osobe upute na strukture koje mogu imati velikog značaja na gajenje svijesti o prisutnosti problema psihičke prirode, kroz proces obrazovanja, na radnom mjestu i tako dalje”, stava je Aljukić.

Iako psihijatri upozoravaju da našoj zemlji nedostaje adekvatan kadar, u posljednje vrijeme društvene mreže su preplavljene osobama koje se predstavljaju “psihoterapeutima”, “stručnjacima iz oblasti psihologije” te “stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja”.

Svojim, u većini slučajeva, komercijalnim savjetima, garantiraju vam da će od vas napraviti bolju verziju osobe te vam pomoći da savladate psihološke prepreke koje život nameće.

Zbog ovakvog problema, stručnjaci sa dugogodišnjom kliničkom praksom ukazuju na neophodnost izmjena zakona koji reguliraju ovu oblast zdravstva. Dok se to ne desi, građane svakako pozivaju na oprez, navodeći da prije upuštanja u traženje psihološke pomoći propitaju od koga zapravo konzumiraju takvu vrstu usluge.

Klix.ba