Dodik: Nemam ništa protiv džume

Zašto su Ivanić, Čović i Dodik ugovor Islamske zajednice s državom BiH iz ladice gurnuli u ralje politike, što nije bio slučaj kada su potpisivani isti ugovori s Katoličkom crkvom i SPC-om. Dodik, tumač vjerskih prava, vidi diskriminaciju u ugovoru IZ, jer vjernici nemaju ista prava. Čoviću je svojevremeno smetalo poslovanje Islamske zajednice, zapošljavanje, vakufska imovina, džuma-namaz.

Ugovor Islamske zajednice BiH sa državom godinama je alat u rukama bh. politike.

“Islamska zajednica ostala je čardak ni na nebu ni na zemlji”, kaže Mustafa ef. Spahić.

U političkom lavirintu pravni položaj Islamske zajednice i pravo na slobodu vjere, vjernika muslimana u rukama je trojice ljudi.

“Bosni i Hercegovini trojica odlučuju, ako nema te suglasnost i sve trojice mi ćemo biti diskriminisani”, istakao je Husein ef. Kavazović, reisul-ulema IZ BiH.

Od mandata do mandata sa pravom veta i vlastitim tumačenjem onoga što bi pripadnicima islamske vjeroispovijesti bilo zagarantirano. Bili su to Mladen Ivanić, Dragan Čović, a sada Milorad Dodik. U svom maniru – sve što nije u interesu RS odnosno Dodika je neprihvatljivo.

“Iznenada se pojavila tačka o ugovoru Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH. To je tačka koja stoji od 2008. godine kada je SPC potpisala Ugovor sa BiH, odnosno 2006., a 2008. i Katolička crkva. Sve te godine je stajalo zato što postoje problemi, zato što se pravi diskriminacija i zato što se vjernicima jedne vjerske zajednice daje više prava nego drugima”, smatra Milorad Dodik.

Sporazum koji tretira prava više od polovine stanovnistva BiH, islamske vjerosipovijesti dobio je novu dimenziju otkako je Milorad Dodik jedan od tri člana Predsjedništva. IZ BiH se favorizira, traži veća prava u odnosu na druge vjerske zajednice i time iskriminiše druge, tvrdi Dodik. U obračunu sa državom BiH, ni vjera mu nije sveta.

“Preglasavanju mene i ovaj ja sam rekao da ćemo mi donijeti odluku na prostoru RS-a i da ovaj Ugovor se neće promjenjivati”, dodaje Dodik.

“Ovo je samo jedno politikanstvo koje ljude izluđuje, a politikanstvom se ne može niko baviti ko nije hrsuz, ko nije hoštlaper, ko nije kabadahija, ko nije kriminalac i onaj ko braneći svoje tvrdi da voli svoje kroz negaciju drugog, drugačijeg i tuđeg, on iza toga samo krije svoj kriminal”, dodaje ef. Spahić.

Na sceni su sadržaj i povodi koji nisu religijskog ili vjerskog karaktera

Dragan Markovina, historičar i publicista, kaže: “Milorad Dodik je očito odlučio i to radi vrlo sramno i po mom sudu nepristojno da jedan narod pa i vjersku zajednicu kojoj pripada većinski dio tog naroda, naprosto planski antagonizira cijelo vrijeme i vuče ih prema nekakvom eventulanom sukobu kakav god on bio i kojoj god formi, a u kojoj će se na kraju zaključiti eto mi ne možemo živjeti zajedno i što je vrlo tužno poslije svega što se desilo i upravo što su pripadnici te vjerske zajednice pretrpili 90- tih godina mislim da je to vrlo tužna poltika i vrlo opasna.”

“Teško je prepoznati razlog pravne prirode, on ne postoji. E sada pitanje političkog domena otvara pravno pitanje da li se svjesno vrši diskriminacija grupacije odnosno naroda koji pripada islamskoj vjeroispovijesti”, navodi Jasminka Džumhur.

“Nažalost na sceni su oni sadržaj i oni povodi koji nisu religijskog ili vjerskog karaktera, riječ je o dnevnoj politici”, pojašnjava Miodrag Živanović, profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci.

Dnevne politike nije pošteđena ni Islamska vjerska zajednica koja bi da uredi odnos sa državom u kojoj su njeni pripadnici najbrojniji. Možda je upravo i to problem.

“Ovdje je u Bosni i Hercegovini očito da manjina recimo diskriminiše većinu”, kaže resi-ul-ulema IZ BiH.

Mustafa ef. Spahić dodaje: “Islamska zajednica nikada ne bi takav ugovor potpisala da je s njome pisao, ne a da nije potpisan istovremeno i sa srpskom i sa katoličkom crkvom. To je diskriminacija jer to je ono što Orvel kaže da su neke životinje jednakije.”

“Ugovor koji je Katolička crkva sklopila sa BiH to je međunarodni ugovor, a ovaj Ugovor koji sklapa država BiH sa pojedinom vjerskom zajednicom to je unutar države i vjerske zajednice”, kaže Visko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski.

Međunarodni ili unutardržavni ugovor

Međunarodni ili unutardržavni ugovor – upravo je to neslaganje u tročlanom Predsjedništvu. Osim po specifičnostima unutar samog Ugovora i način njegovog usvajanja prema tumačenju Džaferovića i Komšića je specifičan. Jer tvrde, za razliku od ugovora sa katoličkom crkvom i SPC-a ovaj sa IZ ne mora proći kroz ruke državnih parlamentaraca, dovoljnan je potpis njih trojice.

“Sjedište Katoličke crkve je u Vatikanu i to po svojim bitnim obilježjima ima karakter međunarodnog ugovora. Sjedište SPC-a ima karakter međunarodnog ugovora zbog toga što je sjedište SPC-a u Beogradu. Sjedište IZ vjerske zajednice je u Sarajevu dakle taj element inostranosti otpada”, istakao je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

“Jer su naknadno poslije 14-15 godina otkrili da je islamska zajednica domicilna a da Srpska pravoslavna crkva i Vatikan su strani subjekti što ide za tim da kaže da su Srbi i Hrvati ovdje, katolici i pravoslavci ovdje stranci, a da jedini domicilan faktor ovdje je islam, kao da je BiH jedina zemlja u kojoj se islam upražnjava kao vjera”, kaže Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Osim modaliteta usvajanja, sporna su specifična vjerska prava vjernika Islamske zajednice koja su ugovorom detaljnije razrađena, a bez kojih njegovo potpisivanje bi bilo besmisleno. Država bi potpisivanjem garantovala slobodno vrijeme za obavljanje iftara i sehura, namaza, pravo na odsustvo sa posla radi obavljanja hadža i džuma namaza, obred Kurbana, obavljanja molitve, izbor prehrane, odijevanja i izgleda. Ugovorom bi u konačnici riješio i dugogodišnji problem postojanja paralelnih vjerskih struktura odnosno paradžemata te bi se konačno definirao ko je vjerski autoritet IZ u BiH, a IZ bi lakše kontrolirača širenje radikalnih učenja i tumačenja islama. Sve to čini islam drugačiji od drugih religija u našoj zemlji.

“Da se preko islamske zajednice dobijaju neke političke, da tako kažem nekakvi politički računi, vjerovatno izborni zakon i i još neki zakoni koji su od interesa za političke stranke u Bosni i Hercegovini. Nažalost tu vidimo da je to tako. Nekada je to naravno nama osporavao Ivanić. nekada je to osporavao Čović, sada to osporava dobro Dodik Milorad Dodik. Dakle vidljivo da je to jedna da je to jedna igra oko islamske zajednice”, smatra ef. Kavazović.

“Teško je objasniti jer se radi o isključivo jednoj političkoj odluci, a pravo u principu ne zasniva se na političkim odlukama i ne mogu se komentirati pravne odluke i to se može komentirati da nije u duhu Ustava i nije u duhu zakona o slobodi vjera”, kaže Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH.

Dodik: Nemam ništa protiv džume

Ignoriše Dodik zakone države, tačnije član 15 Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica koji obavezuje vlasti BiH da potpiše sporazume kojim će regulisati odnos države i vjerskih zajednica. No mnogo bitnije od stavljanja tačke na priču o djelovanju IZ BiH van sistema, radikalnom islamuz i paradžematima Dodiku je problem – džuma.

“Ja nemam ništa protiv džume, nemam ništa protiv vjerskih obreda muslimana u BiH, ali je neprihvatljivo i ogromnu bi štetu napravilo da se dozvoljava da muslimani vjernici mogu da slobodno napuste radno mjesto petkom u 12 i da odu na džumu i da je poslodavac dužan da im to računa u radno vrijeme.”

“Islamska religija to traži od vjernika muslimana i nismo mi ti koji će to pravo onemogućavati. Naše je da prihvatimo ono što jeste ispoljavanje relgije kao što prihvatimo kada je riječ o katoličkoj i pravoslavnoj crkvi”, dodaje Komšić.

“Insistiramo da se to kao pravo ustanovi i da se ono omogući u punom smislu tamo gdje je to moguće. Naravno zahtjev vjere nije da neko napušta svoje radno mjesto, pogotovo radna mjesta kao štio su ljekarska, da napuštaju operacionu salu itd., to uopće nije zahtjev vjere, to nije uopće intencija ovog ugovora”, pojašnjava Mensur Karadža, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta IZ u BiH.

“Njima smeta petak i džuma, pa hoćemo li mi to izmještati petak u nedjelju ili ćemo nedjelju prenositi u petak. Ne mogu različite religije u izvršavanju obreda imati istu boju i isti broj cipela jer to su različite, a nisi suprotne religije. Nisam nikad čuo muslimana u životu smeta sabat subota, imperativno židovi ne smiju subotom raditi ukolilo drže do vjerskih propisa i da im smeta nedjelja kada uopće kršćani čitav dan ne rade. Muslimani petkom treba im samo dva sata da obave džumu namaz”, navodi Mustafa ef. Spahić.

Biti drugi i drugačiji u ovoj državi je grijeh

Dragan Markovina, historičar i publicista iz Mostara, kaže: “Nije slučajno ovo što sada radi Milorad Dodik u posljednje vrijeme u komunikaciji i sa medijima a i sa diplomatima on uporno u svakom nastupu, u svakoj rečenici Bošnjake naziva muslimanima. I pretpostavjam, ja mu ne mogu ući u glavu, a pretpostavljam da to radi namjerno, čak manje sada da bi unutar BiH, a puno više da bi u nekakvom diplomatskom svijetu pokušao ukazati na nekakav sukob civilizacija i nešto sličnu.

Prva naredna sjednica Predsjedništva BiH novi je test ali i prilika da se ugovor IZ BiH nađe na dnevnom redu. Ishod je unaprijed poznat. U državi gdje se sve dijeli na troje, mjesta nema za Islamsku zajednicu i njen pravni status.

Dok se politika bavi religijom, država gubi sporove jer diskriminira svoje građane koji bi da konzumiraju svoja vjerska prava i slobode bez ograničenja. Biti drugi i drugačiji u ovoj državi je grijeh.