Dobre vijesti: Puna jezera i rijeke u BiH, nema straha od nestašice električne energije

Usklađivanje s potrebama i zahtjevima Evropske unije kada je riječ o energetici posebice dobiva na značaju u vremenima kada je, zbog izmijenjenih geopolitičkih okolnosti na istoku Evrope, naglo porasla vrijednost dostupnosti obnovljivih izvora energije, a tu se Bosna i Hercegovina, zahvaljujući prirodnim bogatstvima, može nametnuti kao država koja će namirivati sve svoje potrebe za električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora.

Na tomu putu najdalje je otišlo Javno preduzeće Elektroprivreda HZHB koje svu svoju električnu energiju dobiva upravo iz obnovljivih izvora, počevši od hidroelektrana, preko prve vjetroelektrane u državi pa do solarnih elektrana. I na tomu se neće stati s obzirom na to da JP Elektroprivreda HZHB u ovom trenutku razvija više projekata iz domene obnovljivih izvora energije na širokom prostoru, a kada je riječ o onima koji su u najvišem stupnju pripremljenosti, to su vjetroelektrana Poklečani, snage 132 MWh, i solarna elektrana u općini Stolac, ukupne snage 150 MWh. Vrijednost ovih projekata je oko 450 miliona maraka.

Kada je pak riječ o trenutačnoj razini proizvodnje, na ruku im sada idu i vremenske prilike.

Nakon teške prošle godine, zahvaljujući poboljšanju hidrološke situacije pogonska spremnost je, potvrdila je u razgovoru za Večernji list Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija, na zavidnoj razini.

Svi agregati su raspoloživi, kao i pomoćni pogoni koji utječu na moguću evakuaciju vode.

• U proteklim danima kratak prekid rada, sukladno naputku Agencije za vodno područje Jadranskog mora, imali smo na hidroelektrani Peć-Mlini kako bismo područja nizvodno zaštitili od poplava. Trenutačno sve elektrane rade skladno potrebama, a kontinuirano smo u kontaktu sa svim područjima i pratimo razine dotoka vode – dodala je za portal Večernjeg lista BiH Buntić.

U pogledu razine pripremljenosti za rad tehničko-tehnoloških kapaciteta, svi proizvodni objekti imaju sve potrebne dozvole, između ostalih, hidroelektrane imaju vodne dozvole kojima je reguliran način rada, odnosno kota razine vode u akumulacijama i ispuštanju.

Buntić pritom podsjeća kako proizvodni hidropotencijal čine HE Jajce 1 i Jajce 2 (slijev Vrbasa) te slijev Neretve HE Mostar, HE Rama, CHE Čapljina, HE Mostarsko blato i HE Peć-Mlini, a više od 90 posto proizvedene energije je hidroenergija.

Naravno, kao što je vidljivo, u kontekstu daljnjeg unaprjeđenja kapaciteta radi se na povećanju količine proizvedene električne energije i iz drugih izvora, primarno vjetra i sunca, a pritom treba ukazati i na činjenicu da je struka jasna u ocjeni kako prostor za napredak proizlazi i iz činjenice da su područja Hercegovine, kao i jugozapada Bosne, idealni za dobivanje struje upravo iz dvaju navedenih obnovljivih izvora. Uz potrebu da primjere slijede i druge institucije u državi, BiH vrlo brzo može doći na tračnice voza koji će ići ubrzanim tempom u skladu s ostvarivanjem ambicioznog plana Evropske unije o klimatskoj neutralnosti do 2050. Razvoj obnovljivih izvora energije također je jedan od načina za smanjenje ovisnosti o uvozu te osjetljivosti na poremećaje na tržištu.

Kako je ne tako davno u blogu napisao šef Izaslanstva Evropske unije i posebni predstavnik Evropske unije u BiH izaslanik Johann Sattler, zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima BiH bi u potpunosti mogla počivati na obnovljivoj energiji sunca, vode i vjetra. Štoviše, naglasio je on, i dalje bi mogla biti neto izvoznik čiste energije. U tom kontekstu bitno je navesti i kako bi konkretni koraci na ovom planu omogućili da BiH ispuni svoje obveze iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Sofijske deklaracije i Ugovora o Energetskoj zajednici.

Kada se tome doda i činjenica da u Evropskoj uniji na snagu stupaju stroga pravila o dekarbonizaciji, a koja se ogledaju i kroz potrebu da i BiH što prije uđe u evropski sistem trgovine štetnim plinovima, a istodobno ubrza prelazak na obnovljive izvore energije, jasno je kako cjelokupno bosanskohercegovačko društvo treba postati svjesno važnosti energetske tranzicije. A država je najavila velike promjene, pri čemu svakako treba ukazati i na činjenicu da je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u svojem ekspozeu naglasila potrebu uspostave trgovine štetnim plinovima kako bi se smanjilo zagađivanje okoliša. Takvo što paralelno bi vodilo i daljnjem jačanju konkurentnosti domaćeg, izvozno orijentirane privrede, odnosno povećanju izvoznih kvota.