Do 2050. bez vode 17 odsto stanovnika Evrope

Nova analiza Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) procjenjuje da bi 17 odsto stanovništva evropskog kontinenta i 13 procenata njegovog BDPa moglo da se suoči s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine ako organizacije za jačanje otpornosti društava i vlade ne preduzmu hitne mjere, a naročito koristeći se rješenjima zasnovanim na prirodi, navodi se u saopštenju WWF Adria.

Dok se Evropa muči s istorijski rekordnim toplotnim talasima i niskim vodostajima rijeka zbog suša, posebno su ugrožene četiri najvažnije rijeke na kontinentu  Dunav, Po, Rajna i Visla.

Korištenjem online alata za procjenu rizika Water Risk Filter, analiza WWFa pokriva cijeli kontinent i rezultati kažu da zemlje u našem regionu spadaju u kategoriju niskog rizika, ali da to nije slučaj kada su u pitanju neke druge evropske zemlje.

Prema tim rezultatima, do 2050. će se, kako navode, s najvećim rizicima vjerovatno suočiti Grčka, u kojoj bi 82% stanovništva i BDPa moglo biti iz područja visokog ili ekstremnog rizika.

Takođe, tri četvrtine stanovništva Španije i BDPa te zemlje moglo bi se suočiti s visokim rizikom, dok se očekuje da će gradovi u okviru sliva rijeke Guadalkivir (npr. Sevilja, Mursija, Granada i Kordoba) pretrpjeti najveći rizik od nestašice do 2050. godine.

Osim toga, lokalne vlasti su za vodu u Njemačkoj izvijestile da će “Teslina” fabrika izvan Berlina iscrpiti zalihe vode tog područja sprečavajući dalji razvoj u njemu, a regioni sjeverne Italije rizikuju gubitak i do polovine svoje poljoprivredne proizvodnje zbog suše koja je u toku, dok bi šteta premašila milijardu evra.

“Mape rizika za vodu već dugo ukazuju na pogoršanje nestašice vode širom kontinenta, a evropske vlade, korporacije i investitori i dalje zatvaraju oči pred rizicima vezanim uz vodu, kao da će se sami riješiti, a neće”, ističe izvršna direktorica WWF Adrija Nataša Kalauz i dodaje da su neophodne hitne mjere za ublažavanje ovih rizika za vodu, posebno ulaganjem u rješenja zasnovana na prirodi.

Zdrave rijeke biće, kako kažu, ključne za izgradnju otpornosti i prilagođavanje uticajima klimatskih promjena, ali je 60% evropskih rijeka trenutno nezdravo, uprkos zakonskoj obavezi Okvirne direktive o vodama EU da zaštiti i obnovi evropske slatke vode i osigura da sve postignu dobar status do 2027. godine.

Rizici vezani za vodu već se dugo smatraju jednim od najvećih s kojima se suočavaju preduzeća i svrstavaju se u pet najvećih globalnih rizika, prema Svjetskom ekonomskom forumu.

Ova analiza pokazuje kako bi rizici od nestašice vode mogli biti povećani, prijeteći još većim gubicima za fabrike i investitore, ali i zajednice.

“Ovogodišnje suše i ove alarmantne prognoze povećanog rizika od nestašice vode još su jedan poziv na buđenje  još jedno hitno upozorenje o potrebi delovanja u vezi s vodom”, ističe Kalauzova.

Ona je istakla da sve fabrike i investitori moraju da procijene svoje trenutne i buduće rizike vezane uz vodu i zajednički reaguju kako bi izgradili otpornija preduzeća  smanjujući rizike za svoj rad i imovinu, kao i za zajednice širom kontinenta.

Fabrike i investitori mogu da počnu da procjenjuju svoje rizike vezane za vodu uz pomoć WWFovog Water Risk filtera, koji je besplatan online alat za procjenu rizika za vode, i kome vjeruje na hiljade aktera iz privatnog sektora širom svijeta. Ovaj filter rizika za vode omogućava kompanijama i investitorima da prioritetno djeluju u segmentima najvažnijim za rješavanje rizika od vode i izgradnju otpornosti, navodi WWF.

Nezavisne novine