Direktor BNP Zenica Miroljub Mijatović: Naš status je kompliciran

Miroljub Mijatović, direktor Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) Zenica, ovih dana ima pune ruke posla. Ovo je period kada se intenzivno radi na pripremi novih pozorišnih predstava i organizaciji 22. festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2023.

Nesigurno i degradirano

– BNP Zenica, nakon pandemije koja nas je sve u prethodnim godinama bitno poremetila u planovima, vratilo se svojim redovnim aktivnostima, a to su pripreme novih predstava za odrasle, te za djecu i mlade, kao i repriznim igranjima produkcija koje su već na našem repertoaru. Tako na našim scenama redovno igramo petnaest predstava za odrasle koje repriziramo i desetak predstava za djecu i mlade koje izvodimo u terminima koji se unaprijed dogovaraju sa školama i vrtićima – kaže Mijatović za „Avaz“.

Pripremate li nove projekte?

– Nermin Hamzagić režira tekst Ivora Matanića “Drama o Mirjani i ovima oko nje” s našim ansamblom, dok rediteljica Ajla Bešić počinje s radom na predstavi “Sve to je iz kuće”, prema predlošku Emine Omerović. Dakle, i velika i mala scena “Žarko Mijatović”, kao i probne sale BNP-a su ovih dana zauzete i pune teatarskog stvaralačkog života. Rediteljica Tanja Miletić-Oručević je selektorica ovogodišnjeg Festivala bosanskohercegovačke drame i posao selektiranja predstava koje će se ove godine izvesti na našem festivalu privela je kraju.

 Kako se BNP održava u životu u ovim teškim vremenima?

– Što se tiče samog statusa BNP-a Zenica, on je kompliciran. Naš osnivač je Grad Zenica. Dio sredstava namijenjen za plate i materijalne troškove isplaćuje Zeničko-dobojski kanton, a Grad Zenica finansira produkciju, sredstva za rad i održavanje prostornih i tehničkih kapaciteta, kao i troškove koji se tiču grijanja. BNP Zenica je jedina profesionalna teatarska kuća u ZDK i Srednjobosanskom kantonu.

Ovakva situacija, u kojoj nisu potpuno jasno definisane obaveze osnivača i Kantona, otvara mogućnost da se zaposlenici osjećaju vrlo nesigurno i degradirano, jer su im primanja mnogo manja u odnosu na zaposlenike u teatarskim kućama u drugim bh. gradovima.

Problemi eskalirali

 Zgrada BNP-a u Zenici je jedna od najljepših na ovim prostorima, međutim, zub vremena je odradio svoje. Zgrada polako propada, postoji li rješenje?

– Ova, nova zgrada BNP-a Zenica zvanično je otvorena 7. maja 1978. Još malo pa pola stoljeća. Od tada pa do danas povremeno su vršena manja infrastrukturna ulaganja te su sanirana neka oštećenja. Tokom godina BNP je sam vršio manje popravke u obimu koji su nam dozvoljavala ograničena materijalna sredstva. Ravni krov je, prema nekim izvještajima, počeo prokišnjavati prije dvadesetak godina. Problemi su eskalirali prošlog proljeća, kada je, usljed velikih količina padavina, voda s krova, koji je oštećen, počela prodirati u zgradu. Tako su se, najednom, pokazala sva višegodišnja oštećenja u hidroizolaciji. Plafoni su bili mokri, vlaga se osjetila svuda.

Zahvaljujući Gradu Zenici i Gradskoj upravi, uspjeli smo u proteklom periodu izraditi energijski audit BNP-a, koji propisuje mjere koje se trebaju ispuniti da bi zgrada bila energijski učinkovita, kao i glavni projekt, predmjer i predračun za sanaciju i rekonstrukciju ravnog krova. Prikupljanjem potrebne dokumentacije ispunjeni su preduvjeti da se stavka koja podrazumijeva sanaciju krova BNP-a pojavi u budžetu Grada. Ovih dana očekujemo da Grad, u saradnji sa ZDK, raspiše procedure i da se tokom ljeta i početkom jeseni riješi taj problem. Nakon toga slijede unutrašnji radovi i ostale popravke.

Krovna organizacija

Kakva je saradnja između pozorišnih kuća u Bosni i Hercegovini?

– Pozorišne kuće u BiH imaju prilično dobru saradnju, ako pri tome mislimo na povremene razmjene teatarskih predstava. Time pozorišta dobivaju mogućnost da sa svojim predstavama gostuju u drugim gradovima, a i stalna pozorišna publika da pogleda ostvarenja različitih teatarskih kuća na scenama u svom gradu. Ono što, možda, nedostaje su veći broj zajedničkih pozorišnih projekata, veća saradnja i koordinacija u planiranju repertoara. Bila bi poželjna i neka krovna organizacija, koja bi povremeno okupljala ljude koji vode pozorišta, gdje bi razgovarali, razmjenjivali ideje ili dogovarali koprodukcijske projekte.

Bogat repertoar

Gdje je mjesto bh. teatarskoj sceni u regionu?

– BiH ima dosta velikih teatarskih stvaralaca. Predstave koje nastaju u našim teatrima redovno su selektirane i izvođene na značajnim teatarskim festivalima u regionu, te se nerijetko vraćaju s tih festivala s pregršt nagrada. Glumice i glumci iz naših teatarskih kuća redovno su angažovani i u filmskoj industriji, i regionalnoj i svjetskoj, a svi smo svjedoci kako su, gotovo u pravilu, nagrađivani. Repertoari bh. teatara bogati su kako klasičnim tako i savremenim dramskim tekstovima. Domaće dramsko pismo čini izvjestan procent repertoara u našim teatrima i svakako da on može i treba biti veći. Ovo govorim iz perspektive direktora Festivala bh. drame, čiji je cilj poticanje domaćeg dramskog stvaralaštva i afirmiranje domaćih dramskih pisaca.

Avaz