Dijaspora na velikom skupu u Stuttgartu najavila investicije u BiH, obratio im se Komšić

Njemačka je ključni investitor u Bosni i Hercegovini. U Stuttgartu je održan skup na kojem je, između ostalog, bilo riječi o jačanju saradnje, ulaganjima i podršci razvoju Bosne i Hercegovine, s naglaskom na zadržavanje radne snage, posebno mladih

Ono što je započelo kao televizijska emisija predstavljajući uspješne Bosance i Hercegovce u Njemačkoj, preraslo je u plenum koji se bavi temama saradnje i ulaganja u Bosni i Hercegovini. Osman Džiho, dugogodišnji urednik emisije “U tuđoj avliji”, napomenuo je da je glavni cilj povezivanje ljudi te poticanje onih koji posjeduju finansijska sredstva da investiraju u Bosni i Hercegovini.

Džiho priznaje da prije manifestacije razmišlja da mu to bude posljednja koju organizuje, ali kada vidi kakvo pozitivno raspoloženje vlada, bez ikakvih predrasuda i obraćanja pažnje na vjersku i nacionalnu pripadnost ili političku orijentaciju, onda kaže da se borba za te ciljeve mora nastaviti.

Njemački investitori potiču razvoj, ali se suočavaju s birokratskim preprekama

Njemačka je tradicionalno jedan od najznačajnih stranih investitora u mnogim državama, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Strani ulagači se često žale na brojne birokratske prepreke. Za rješavanje tog problema, kako se moglo čuti na okupljanju u Stuttgartu, potrebno je više sluha zakonodavne i izvršne vlasti.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (DF) izjavio je za Deutsche Welle (DW) da je potrebno poboljšati zakonodavni okvir i smanjiti birokratske prepreke da bi se potaklo više investicija.

Prema njegovim riječima, biznis uvijek nađe put, posebno kada je riječ o jednoj vrsti patriotsko-intimne povezanosti sa Bosnom i Hercegovinom koju ljudi pokazuju.

“Druga je stvar kakve su okolnosti za ulaganje u Bosni i Hercegovini. Nekako se čini da bi ljudi oprostili komplikovanu birokratiju, proceduru, puno nivoa vlasti koji im samo zadaju glavobolje, a znamo da biznis ne trpi odlaganje i bespotrebno trošenje vremena, ali ne mogu da oproste bahatost, korupciju i čini mi se da je to ono što ih najviše odbija kada je riječ o nekom ulaganju”, naveo je.

Okupljanju u Stuttgartu je prisustvovao i bh. ambasador u Belgiji Erol Avdović.

“Iz ove energije koja se večeras vidjela i okupljanja, slobodno mogu reći, trusta mozgova, ovdje u Njemačkoj, a sličnu situaciju imamo i u drugim krajevima Evrope, naravno i u Belgiji gdje sam ja ambasador, može da se dogodi neka sinergija koja će proizvesti akciju. Ne treba zaboraviti da je mnogo država u svijetu opstalo ili napredovalo upravo zahvaljujući svojoj dijaspori, a mi imamo svoju dijasporu”, kazao je Avdović.

Doprinos dijaspore i pozitivne priče uspješnih poduzetnika

Nihad Tabak je poduzetnik koji 30 godina živi i radi u Njemačkoj. Iza sebe ima težak izbjeglički život. Osim firme u Njemačkoj, on trenutno u Bosni i Hercegovini završava izgradnju poslovnog pogona u kojem planira zaposliti više od 100 ljudi.

“Uvijek mi je bila želja da nešto pokrenem i u Bosni i Hercegovini. Ja i moja porodica ne gubimo osjećaj prema svojoj zemlji i sa njom želimo biti što više vezani. Ujedno sam iskoristio i radnu snagu koja je u Bosni i Hercegovini veoma kvalifikovana. Ulažem u Bosni i Hercegovini da ljudi iz nje ne odlaze, jer i u Bosni i Hercegovini ima budućnosti i prosperiteta”, poručio je Tabak, direktor firme MBT-CNC GmbH.

Trgovinska razmjena i investicije obično ovise o različitim faktorima, uključujući ekonomske uslove, političku stabilnost, zakonodavni okvir i druge okolnosti. Koji su najveći problemi sa kojim se susreću bh. poduzetnici koji žive i rade u Njemačkoj?

“Birokratija je stvarno komplikovana”, podsjetio je Admir Rahimić, vlasnik firme AgroHerc Organic.

Poslovne uspjehe je ostvario u Njemačkoj kao broker osiguranja. Sa poslovnim partnerima iz Njemačke je odlučio da investira u Bosni i Hercegovini. U mjestu Gabela Brdo kraj Čapljine je uzorao 140 hektara kamenjara i posadio smilje, masline, smokve i divlji nar. Osim tog projekta, investirao je u energetiku.

Kod Nevesinja gradi vjetroelektranu od koje očekuje da će za dvije godine početi proizvoditi struju. Planira izgraditi još tri vjetroelektrane na području Federacije Bosne i Hercegovine. Rahimić smatra da je za realizaciju projekata u Bosni i Hercegovini uglavnom potrebno isto vremena kao i u Njemačkoj.

“Projektovanje jednog vjetroparka u Njemačkoj traje između pet i sedam godina, a ja sam dokazao da se u tom periodu može projektovati i u Bosni i Hercegovini”, istakao je Rahimić.

Poruka za zajednički prosperitet Bosne i Hercegovine

Muamer Babajić, vlasnik firme Masterwerk GmbH odavno ulaže u Bosni i Hercegovini. Jedan od projekata u kojima učestvuje je i Centar za robotiku u Tuzli.

“Imamo apetite da postignemo dosta toga što je jako korisno i dobro za prosperitet Bosne i Hercegovine”, rekao je Babajić.

Smatra da uprkos komplikovanoj birokratiji u Bosni i Hercegovini, s optimizmom treba gledati u budućnost i da svi zajedno možemo doprinijeti rješavanju problema i bržem prosperitetu Bosne i Hercegovine.

Ismet Avdić, inovator kompanije TRYKA ceBIKE, izjavio je da su ovakvi skupovi važni za umrežavanje ljudi koji pokušavaju uraditi nešto novo i nešto što je dobro za građane Bosne i Hercegovine.

Na skupu se čula i poruka o potrebi poštenog zapošljavanja u skladu sa zakonom, s naglaskom na važnosti podrške bh. dijaspore i njezinog doprinosa zajedničkom prosperitetu Bosne i Hercegovine. Svi prisutni izrazili su vjeru u sinergiju između dijaspore i domovine kao ključa uspjeha na putu ka priključenju evropskoj porodici i blagostanju građana Bosne i Hercegovine, piše DW.

klix.ba