Dijaspora drži BiH na nogama?! 48,5 milijardi KM poslanih u posljednjoj deceniji

Bosna i Hercegovina spada među zemlje s najvećim procentom stanovništva u dijaspori, ali i dalje nema zakon koji bi regulisao odnose s iseljenicima.

Ogromna finansijska podrška koju pružaju Bosanci i Hercegovci iz inostranstva održava ekonomsku stabilnost zemlje, dok institucije ostaju bez konkretnog odgovora na ovu realnost, piše Fokus.

Koliko novca dijaspora šalje u BiH?

Prema podacima Centralne banke BiH, u posljednjih deset godina dijaspora je poslala čak 48,5 milijardi KM. Ova sredstva, koja godišnje iznose u prosjeku 4,9 milijardi KM, predstavljaju ključnu podršku za mnoge porodice, ali i značajno utiču na privredu zemlje.

Bosna i Hercegovina se nalazi u top 10 zemalja svijeta koje najviše zavise od dijaspore. Za razliku od susjednih država, jedina je u regionu koja još nije donijela zakon koji bi regulisao odnose s iseljenicima.

Poređenja radi, u BiH trenutno na evidenciji nezaposlenih ima oko 250.000 osoba u Federaciji, 56.000 u RS i 11.800 u Brčko Distriktu. Kada se uzmu u obzir bruto plate – 2.200 KM u FBiH, 2.100 KM u RS i 2.000 KM u Brčko Distriktu – dolazi se do godišnjeg troška od 8,3 milijarde KM za isplate nezaposlenima.

Ako se uporedi s prosječnim godišnjim prilivom doznaka iz dijaspore, jasno je da bi ove finansijske injekcije mogle pokriti skoro 60% ukupnih troškova bruto plata za nezaposlene.

Novčane doznake po godinama

Dijaspora godinama finansijski pomaže BiH, a priliv sredstava varira:

• 2014.: 7,5 milijardi KM (godina katastrofalnih poplava)
• 2015.: 3,85 milijardi KM
• 2016.: 3,57 milijardi KM
• 2017.: 3,87 milijardi KM
• 2018.: 4,1 milijardi KM
• 2019.: 2,95 milijardi KM
• 2020.: 4,2 milijarde KM
• 2021.: 4,3 milijarde KM
• 2022.: 4,9 milijardi KM
• 2023.: 5,26 milijardi KM
• 2024. (projekcija): više od 4 milijarde KM

Ove sume nisu samo pomoć građanima, već su i ključni faktor u očuvanju ekonomske stabilnosti zemlje.

Zakon o dijaspori – plan ili iluzija?

Vijeće ministara BiH je 20. januara 2025. godine donijelo odluku o formiranju radne grupe za izradu Okvirnog zakona o saradnji s iseljeništvom. No, ovo je samo još jedan u nizu pokušaja, jer se o ovoj temi raspravlja od 2008. godine.

Za razliku od BiH, susjedne zemlje su odavno regulisale ovaj segment:

• Srbija (2009.)
• Hrvatska (2011.)
• Crna Gora (2015.)
• Kosovo (2012.)
• Sjeverna Makedonija (2016.)

Dok BiH i dalje nema odgovarajući zakon, dijaspora nastavlja slati milijarde i održavati privredu zemlje.

Kako dijaspora gleda na ovu situaciju?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ističe:
“Ljudi su odlazili, ne jer nije bilo kafe, nego jer ovdje nisu mogli živjeti. Oni i dalje šalju novac, a oni koji su ih rastjerali sada ih obilaze i traže da investiraju. I to se radi bez ikakvog zakonskog okvira!”

Iz dijaspore često dolaze upozorenja da bez sistemske podrške veza s domovinom slabi. Zahid Ćatić, član Bošnjačkog kulturno-sportskog centra u Geteborgu, naglašava da je sada već polovina dijaspore rođena van BiH:

“Njihova veza sa BiH nije ni približno jaka kao naša. Mi smo slali novac, ulagali u stanove, fabrike i kuće. Naša djeca i unuci nemaju tu emocionalnu povezanost i njihove doznake će vremenom opadati.”

Također, ističe problem dvojnog državljanstva:

“Na stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca bilo je primorano da se odrekne bh. državljanstva, jer BiH nije dozvoljavala dvojno državljanstvo, dok zapadne države to zahtijevaju.”

S druge strane, Ismet Bukvica, predsjednik istog udruženja, tvrdi da dijaspora svojim novcem praktično održava socijalni mir u BiH:

“Doznake čine oko 10% BDP-a. Političari to znaju, ali ne žele otvoreno pričati o ulozi dijaspore, jer bi to značilo da moraju institucionalizirati saradnju. A to bi ugrozilo njihovu moć.”

Šta bi zakon o dijaspori mogao donijeti?

U mnogim državama zakon o dijaspori omogućava:

• Podsticanje povratka iseljenika i njihovo uključivanje u ekonomske i političke tokove.
• Jasne mjere za zaštitu prava iseljenika u inostranstvu.
• Ekonomsko partnerstvo i zaštitu od dvostrukog oporezivanja.
• Kulturne, obrazovne i sportske programe koji održavaju vezu s matičnom državom.

Za BiH bi ovakav zakon donio:

• Jaču institucionalnu povezanost s dijasporom
• Povećanje stranih investicija iz dijaspore
• Očuvanje identiteta i jezika iseljenika
• Pravo glasa dijaspore u važnim političkim odlukama

Dok vlasti u BiH i dalje odgađaju donošenje Zakona o dijaspori, iseljenici nastavljaju da šalju dvije do osam milijardi KM godišnje, držeći zemlju ekonomski stabilnom. No, kako generacije prolaze, a veza s domovinom slabi, BiH bi mogla izgubiti ovaj ključni izvor prihoda.

Hoće li BiH regulisati saradnju s dijasporom, ili će pasivno gledati kako sredstva polako nestaju?