Detalji tužilaštva o grupi iz akcije “Black Tie 2”: Osnovali firmu u Peruu za izvoz voća pa izvozili i kokain

U Sudu Bosne i Hercegovine jučer su održana ročišta u predmetu “Black Tie 2” u okviru kojeg su u ponedjeljak uhapšene 23 osobe. Ukupno tri osobe su zadržane u pritvoru, 12 njih je pušteno uz mjere zabrane, a osam je pušteno bez ikakvih mjera i opravdanih osnova za zadržavanje.

Tužilaštvo je na ročištu iznijelo sumnje za njih 18, za koje su tražili pritvor, da su počinili krivična djela u periodu od 2016. do marta 2021. godine, u BiH, Holandiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Južnoj Americi, Južnoafričkoj republici, Belgiji, Njemačkoj i drugim, za sada neutvrđenim mjestima.

Također u prijedlozima za pritvor se pominju i kodna imena koja su optuženi koristili u Sky aplikaciji. Tako je Aida Halač bila “Griselda”, Nedžad Suljević je bio “Lucky Luke”, dok je Husmir Gabeljić koristio “Icon” i “Torro”.

Prema navodima Tužilaštva, Edin Gačanin i Adnan Smajlović su donosili odluke o izvršenju krivičnih djela, kao i podjeli koristi stečene krivičnim djelima pripadnicima grupe, dok su sami pripadnici te grupe postupali po njihovim naredbama i uputama. Također, Tužilaštvo tvrdi da su pripadnici grupe prali novac koji potiče iz ilegalne trgovine opojnom drogom narkokartela Tito i Dino širom svijeta.

Tužilaštvo BiH kaže da su Smajlović, Kadrić, Jerković, Jukić, Miladin, Čobović, Halač, Helić, Zulović, Behram, Suljević, Skopak, Šemšić, Sarić, Šikalo, Gabeljić, Kol, Serdarević i Sačić dobrovoljno pristupili i postali članovi grupe.

Kako navodi Tužilaštvo, Gačanin ih je vrbovao posredstvom njemu pouzdanih i odanih osoba, prvenstveno rodbinski vezanih. Kako se dodaje, oni su znali o kakvoj se grupi radi i čime se bavi, te su imali unaprijed određene planirane uloge i zadatke.

Za Gačanina tvrde da im je direktno ili posredno davao sredstva i opremu zaštićene komunikacije, odnosno, mobilne telefone i na njima instalirane Sky aplikacije s ciljem prikrivanja tragova o dogovoru.

Gačanin im je navodno osiguravao i potrebna logistička i finansijska sredstva, pa su tako formirana najmanje dva mjesta za čuvanje novca, tzv. kase. Jedna kasa je locirana u Sarajevu kod Smajlovića, dok se druga nalazila u Nizozemskoj kod Gabeljića.

Oni su, kako kaže Tužilaštvo BiH, zaduženi da vode precizne evidencije utroška nelegalno stečenih sredstava iz kasa, kao i evidenciju iznosa novčanih sredstava namijenjenih članovima kriminalne grupe za potrebe mjesečnih plata, troškova određenih obuka, putovanja, nabavka opreme…

Spisak pravnih lica koji se spominju

Prema prijedlogu za pritvor, grupa je novac koristila u poslovanju u BiH sa ciljem stavljanja u zakonite novčane tokove na način da su veće količine novca u gotovini upotrijebili i ulagali u razne vidove poslovanja u BiH, te na taj način prikrili njegovo stvarno porijeklo. Tako su, prema navodima tužioca Sanjina Kulenovića, ostvarili znatnu nezakonito stečenu materijalnu korist i to putem pravnog lica “Diblong”u vlasništvu Šemšić Maka (Smajlović Adnana), zatim pravnog lica “Tratoria Dvor” u istom vlasništvu, zatim pravnog lica “Bauman” u vlasništvu Serdarević Almira (vodi se na licu Elma Denarević), pravnog lica “Black Box” u vlasništvu Boška Jerkovića (direktorica Nidžara Dizdar), te pravnog lica “Bosnet” u vlasništvu Sančez Jukić, te pravnog lica “Clear Security” u vlasništvu Dražena Čobovića, kao i pravnog lica “H Beauty Grup” podružnice navedene firme Adna caffe i salon ljepote “Adna”, vlasništvo Helić Adna.

Na spisku je i pravno lice “Apsolute fit” u vlasništvu Halać Aide, “Atlas trading” u vlasništvu Skopak Mirsade, kao i “Foto art” u vlasništvu Gordana Memije, “A2B” Ermina Mulaomerovića (ova firma je kasnije prodata, a sumnje se odnose na vrijeme kada je Mulaomerović bio vlasnik) te “RHEA Expres” čiji je isti vlasnik, kao i Udruženje građana “Brankovac” čija je odgovorna osoba Haris Behram, a u njegovom vlasništvu je i “Gold product” te “Prosvjetitelj mualim tim”.

To su navodno pravna lica putem kojih su u legalne tokove stavljali veće količine nelegalno stečenih sredstava prema prethodnim dogovorima, a za koje su odgovorna lica u ovim odgovornim licima znali ili morali znati da potiču od nezakonitih aktivnosti Gačanina.

Kod koga se nalazila kasa?

Prema tvrdnjama Tužilaštva, Smajlović je u avgustu 2020. godine primio, držao i raspolagao novcem za koji je znao da je pribavljen krivičnim djelom od strane Gačanina koji se nalazio u Dubaiju, i narko kartela Tito i Dino u inostranstvu, od proizvodnje i trgovine teškim opojnim drogama, na način da mu je Gačanin poslao novac u iznosu od oko 500.000 KM i koji je stavljen na raspolaganje Smajloviću.

Kod njega se, kako navodi Tužilaštvo, nalazila kasa u ukupnom iznosu od oko 600.000 KM koji je trebao dostavljati članovima organizovane grupe na način da su navedena lica od Smajlovića iz kase uzimala različite novčane iznose, a on je to upisivao i evidentirao, pri čemu je o tome prvo obavještavao Gačanina.

Ko je KHABIB?

Kako tvrdi Tužilaštvo, Dženis Kadrić je u periodu od 27.12.2020. do 8.3.2021. godine, primio, držao i raspolagao novcem za koji je znao da je pribavljen krivičnim djelima od strane Gačanina i narko kartela na način da je sa Behram Harisom, sky imena KHABIB koji je član Gradskog odbora SDA Mostar i predsjednik Udruženja građana Brankovac, planirao osnivanje nove stranke ili ulaganje novca u postojeće stranke, dogovarao prebacivanje većih iznosa novca iz Dubaija, preko pomenutog udruženja građana.

Behram mu je, navodi Tužilaštvo, objašnjavao da je za prebacivanje novca potrebno registrirati udruženje koje će djelovati na teritoriji BiH, prilikom čega Kadrić spominje milionske iznose koji bi se uplaćivali preko inostranih firmi iz Dubaija. Behram navodi da je najbolji način prebacivanja u vidu pozajmica od 300.000,00 KM te navodeći da se tome ne može ući u trag.

Kadrić, tvrdi Tužilaštvo dalje, navodi da bi čelnici jedne od stranaka iz BiH trebali doći u Dubai na sastanak, povodom eventualnog dogovora oko pomoći u vidu finansiranja te da je on “završio” da dođu iz stranke NIP, navodeći da će im ponuditi da rade kako oni žele ili će u protivnom oni osnovati svoju stranku.

Dobili zadatak da osnuju firmu

Serdarević početkom septembra 2020. godine postao je pripadnik ove grupe s ciljem prebacivanja velikih količina droge iz Perua u Skandinaviju, a potom prema Nizozemskoj, da bi sa Gubeljić Husmirom, licem idenfikovanim Sačić Suad – kodno ime Gladijator, neidenfikovano lice sa kodnim imenom Šumar, te Nedžadom Suljevićem, navodi Tužilaštvo.

Prema njima, Gačanin je svima dodijelio uloge pa tako Šumar ima zadatak da osnuje firmu za izvoz voća u gradu Lima. Serdarević je imao ulogu da na području Evrope pronalazi firmekoje će izvoziti voće u Evropu, dogovarati sastanke i prodaju. Zatim, kako tvrdi Tužilaštvo, osnivaju firmu s ciljem legalnom rada godinu i po, kako bi izbjegli sumnju da se bavi nelegalnim poslovima.

“Onda bi sa transportom prebacivali količine od 7.000 do 10.000 kilograma kokaina”, ističe se.

Serdarević ugovara sastanke sa firmama na području Švedske i Danske da bi zadobili povjerenje, a kad se uvjere da transport funkcioniše, počnu ubacivati u kontejnere veće količine kokaina, da bi isti prevozili do Nizozemske, navodi Tužilaštvo.

Koje sumnje su iznesene za Munjića?

Munjić je navodno od 2016. godine do danas u svojstvu službene osobe zloupotrijebio taj položaj i ovlaštenja na način da nije izvršio svoje službene dužnosti, nakon saznanja da su pripadnici FUP-a pružali usluge osiguranja Gačaninu 2016. godine, te je navodi Tužilaštvo, svjesno propustio pokrenuti disciplinske i interne postupke za odgovornost, a samim tim je propustio obavijestiti i nadležno tužilaštvo.

Za njega se sumnjalo i da u svojstvu rukovodioca 2024. godine donosi Odluku o izmjeni liste radnih mjesta u FUP-u za koja radna mjesta je potrebna Dozvola za pristup tajnim podacima na način da je izuzeo oko 20 pozicija za ovlaštena službena lica, za koja je odlučio da nije potrebna dozvola za pristup.

Međutim, Sud BiH je odbacio sumnje na račun Munjića i drugih pripadnika FUP-a, navodeći kako su zasnovane na indicijama i iskazima, koji se ne mogu posmatrati kao dokazi.

Klix.ba