Dragi moji čitatelji, danas je Valentinovo, jedan od najsimpatičnijih dana u godini. Praznik ljubavi i Dan zaljubljenih, neki ga se gnušaju i doživljavaju ga izmišljotinom stvorenom da nam izvuče novce iz džepa, a neki, kao recimo ja, vole ga jer smatraju da je skroz dobro jedan dan u godini i službeno posvetiti ljubavi. Mada svaki obilježeni dan u godini ima svoje obožavaoce i one koji ga kritiziraju. Moje viđenje svih tih dana jeste da ih je u svakom slučaju malo i da nikada, apsolutno nikada, ne trebamo propustiti niti jednu priliku za slavlje i zabavu. Meni je svejedno slavimo li Dan ljubavi ili Noć vještica, bitno je da se slavi.
ZAŠTITNIK
Priča o Valentinovu ide otprilike ovako: sredina februara i skori dolazak proljeća se slavi od davnina, još u doba starih Grka to vrijeme je bilo posvećeno Panu, zaštitniku stada i stoke. Rimljani su slavili Luperkalije od 13. do 15. marta i posvetili ih Panu, odnosno Faunu i Luperku, koji su bili niža božanstva i zaštitnici stada i blagostanja. Svi praznici su bili vezani za buđenje prirode, ponovno rađanje i s pozitivnom simbolikom. Tako da bismo mogli reći da se blagdan sv. Valentina obilježavao puno prije rođenja samog Valentina.
Afroditine muke
Gotovo niti jedna priča vezana za Afroditu nije sretna. Bojažljivog mladića Narcisa, koji je prema kleveti ljubomornih nimfi prezreo njene darove, dovela je do toga da se zaljubio u samog sebe i na kraju počinio samoubojstvo. Ona sama nije imala sreće u ljubavi: nije znala zadržati nijednog svog ljubavnika. Ni brak joj nije bio sretan. Zeus joj je za muža odredio najneuglednijeg, hromog i vječito oznojenog božanskog kovača Hefesta. Kao naknadu za to tražila je utjehu kod živahnog boga rata Aresa, s kojim je imala petero djece, zatim kod bogova vina Dioniza i Hermesa. Utjehu je tražila i kod običnih smrtnika, dardanskog kralja Anhiza i kod lijepog Adonisa, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost. O njenoj ulozi u Trojanskom ratu ne trebamo ni pričati realno, ona ga je i skrivila, jer je mladom Parisu, sinu trojanskog kralja Prijama kao nagradu za to što joj je u sporu s boginjama Herom i Atenom dao prvenstvo u ljepoti, obećala najljepšu od svih smrtnih žena. Ta žena, po nepodijeljenom mišljenju bogova i ljudi, bila je Helena iz Arga, žena spartanskog kralja Menelaja. Ostatak priče svi znate…
Povezanost sv. Valentina uz pitanja ljubavi potječe iz legende o braku mlade kršćanke s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji. U to doba rimski vojnici se nisu smjeli ženiti jer je ljubav bila čest razlog dezertiranja iz vojske, pa je brak i zato bio zabranjen te je Valentin bio kažnjen odrubljivanjem glave i od tada je kao mučenik i svetac postao zaštitnikom zaljubljenih.
U ovo proljetno doba, kada vidimo prve pupoljke na drveću, kada visibabe i jaglaci počinju probijati kroz snijeg, dan se već dobrano produžio i počinju kolati životni sokovi u biljkama i u nama. Prirodni ljudski sat, koji kuca bili mi njega svjesni ili ne, govori da je vrijeme za ljubav jer računajte ako u ovo doba počnete stvarati potomstvo, djeca će doći nekada početkom zime, kada na svijet dolaze i mala janjad i jarići te živjeti na majčinom mlijeku i prvu krutu hranu taman trebaju konzumirati naredne godine opet u vrijeme buđenja prirode. Mi više nemamo “sezonu parenja” koja karakterizira divlje životinje, ali nekada smo imali i smatra se da je bila upravo u ovo doba te u kasnu jesen, jer bi taj termin opet rezultirao potomstvom koje dolazi u najbogatiji dio godine. Znanstvenici su dokazali da upravo u ova dva perioda u godini i naši hormoni i danas imaju najveći rast. Koliko god da smo se udaljili od svojih predaka tehnološkim dostignućima, biološki sat nam još kuca kao i prije nekoliko miliona godina.
Uslijed stresa, modernog načina života, mijenjanja životnih navika kod ljudi, i muškaraca i žena, dešavaju se određene situacije, problemi, disfunkcije, koji se vrlo često odraze na emocionalni život. Upravo zato ljudi stoljećima, od kada je svijeta i vijeka, štuju božice ljubavi i plodnosti kojima su se klanjali sve do monoteističkog razdoblja koje ne traje toliko dugo ako gledamo kronološku mapu našeg boravka na Zemlji. Isto tako, u prirodi smo praktično oduvijek tražili namirnice koje bi nam pojačale ljubavni žar, stimulirale nas, muškarce učinile boljim ljubavnicima, a žene plodnijima.
Spolni hormoni
Ono što još nismo spomenuli, a najvažnije je, spolni sunhormoni. Oni su ključni, kako u razvoju i spolnoj diferencijaciji spolnih organa, tako i u spolnoj diferencijaciji mozga. Pored utjecaja na razvoj muškog i ženskog tijela, važnu ulogu imaju i u aktiviranju seksualnog ponašanja muškaraca i žena.
Sa stajališta kemijskog sastava spadaju u steroide, te su slične građe kod muškaraca i žena. Estrogeni (estradiol, estron) i progesteron luče se iz jajnika, dok se androgeni (testosteron, androsteron) luče iz testisa. Manje količine androgenih hormona luči i kora nadbubrežnih žlijezda. Estrogeni i progesteron nazivaju se još i ženskim spolnim hormonima, dok se androgeni nazivaju muškim spolnim hormonom. Međutim, obje vrste hormona zastupljene su i u muškom i u ženskom organizmu, ali u različitim koncentracijama. Kod muškaraca dominiraju androgeni, čije izlučivanje kontrolira osovina hipotalamus-adenohipofiza-testisi. Kod žena pak, dominiraju estrogeni i progesteron, čije izlučivanje regulira hipotalamus-adenohipofiza-ovariji. Testosteron je ono što pokreće seksualni nagon i muškarci ga u mladosti proizvode puno više nego u starosti, pa im s godinama spolna želje i moć lagano opadaju. Žene ga otprilike uvijek imaju isto, ali im u mladosti estrogen i progesteron dominiraju, a s godinama njihovo lučenje se smanjuje i kod njih testosteron počinje dominirati. Zato starijim ženama više odgovaraju mladi muškarci i obrnuto, jer nam se sa suprotnošću godina izjednačava razina testosterona.
Danas ih nazivamo afrodizijacima prema grčkoj boginji ljubavi, seksa i plodnosti Afroditi. I njena priča, kao i priča o sv. Valentinu počinje prije nje same. Važnost ljubavi, kroz povijest, u ljudskom životu možemo vidjeti i kroz to što je svako drevno društvo, i njihov panteon, imalo boginju ljubavi i njene pomoćnike kojima su se ljudi, na svim stranama svijeta kroz protekla stoljeća klanjali, molili i prinosili žrtve u nadi da će im pomoći.
Tijekom totemističkog razdoblja imali smo različite kultove na različitim dijelovima svijeta koji su štovali ženu – roditeljicu. Kasnije, Egipćani su imali Hathor, koja se rodila iz oka glavnog boga Ra i štovali su ju na zemlji u obliku svete krave, a u prikazima uvijek je to žena s kravljim rogovima. Grci su štovali Afroditu, a Rimljani Veneru, koja je svog muža Vulkana varala s Marsom, pa su po tom ljubavnom paru nazvali i nama najbliže dvije planete. Stari Slaveni su štovali Ladu, predislamski Arapi su štovali Suwu, Etruščani boginju Turan, Germani i Vikinzi su se klanjali Freji, a kod Hindusa je to bila Ushas.
Priča o Afroditinom rođenju je malo mutna. Rađanje iz morske pjene nam je ispričao Heziod u svojoj “Teogoniji”, zbirci priča o postanku bogova. Homer je pak tvrdio da je kćerka Zeusa i božice kiše Dione, a postoje priče i da je kćer Zeusa i Talase, boginje mora. Realno, priča o postanku i nije toliko bitna koliko je bitna njena uloga. Zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih božica. Ni bogovi niti ljudi nisu joj mogli odoljeti. Osim toga, imala je i više pomoćnika i pomoćnica: Harite, koje su bile boginje ljupkosti i ljepote, te Hore, boginje godišnjih doba, a tu je bila i Peita, boginja udvaranja, te Himena, boginja ženidbe, i, naravno, najpoznatiji je bio zločesti Eros, vječno mladi bog ljubavi, čijim ljubavnim strelicama nitko nije mogao umaknuti. Njegov pandan kod Rimljana bio je Kupid.
Budući da ljubav u životima bogova i ljudi ima jako važnu ulogu, Afrodita je bila vrlo cijenjena. Onaj tko joj je iskazivao počasti i prinosio žrtve, mogao je biti siguran u njenu naklonost. Samo što je bila pomalo nestalna, kao i ljubav sama, a sreća koju je pružala često je bila i prolazna. Katkad je činila čuda kakva može učiniti samo ljubav: ciparskom kiparu Pigmalionu oživila je mramorni kip u koji se on zaljubio. Svoje je ljubimce štitila na bojištima, u morskim olujama i od spletaka neprijatelja. Znala je i mrziti, jer mržnja je, kao što znamo, rođena sestra ljubavi.
AFRODIZIJACI
Na sam spomen afrodizijaka u mojoj emisiji, moja mama se uvijek naroguši otprilike kao da sam trebao biti kažnjen od RAK-a, što mi bude smiješno, pa to i ne radim za ljubav njoj, ali današnja tema su nam upravo oni i već sam jednom u tekstu spomenuo riječ seks, što će bi sigurno biti spomenuto već danas prije ručka. Pa moram paziti što pišem i kako se izražavam.
Ono što je jako važno reći je da apsolutno nikada nije dokazano da ijedna namirnica kojoj se pripisuju ove čarobne moći njih ustvari i ima. Sve je placebo efekat i to dokazuje da je mozak i dalje najsnažniji seksualni organ. Sve je u glavi, ovoj gornjoj! – Možda ja ručak danas i ne dobijem… Kroz povijest su se za seksualno stimulirajuće namirnice smatrale one koje su falusoidnog ili vaginalnog oblika. Recimo, hren i kamenice ili šparoge i smokve. Zbog te cijele priče najgore su prošli nosorozi, jer samo što nisu istrijebljeni upravo zbog oblika svoga roga koji se u Kini i danas smatra jednim od najjačih afrodizijaka. Isto tako, sve namirnice jakog mirisa i okusa, pa su tu, naravno, kavijar i tartufi, a tu je poveznica i s našom rubrikom o začinima. Jer sigurno ste se pitali zašto danas pričamo o afrodizijacima, a nigdje spomena o začinima. E pa dragi moji, gotovo svi začini su se kroz neki dio povijesti do danas smatrali afrodizijacima.
Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE