Dan odluke: Šta treba znati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici!

Generalna skupština Ujedinjenih nacija će u danas u 16 sati po našem vremenu, glasati o prijedlogu rezolucije da se 11. juli proglasi ‘Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici’.

Njemačka i Ruanda su sponzori rezolucije odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst rezolucije. Naknadno je 36 zemalja članice UN-a postalo kosponzorom, odnosno zemlje koje su preuzele zadatak da nacrt predstave pred svih 193 države članice UN-a.

Za usvajanje rezolucije bit će dovoljna prosta većina članica UN-a koje su prisutne sjednici i glasaju.

Ovdje je važno naglasiti da je čak 38 zemalja u svojstvu kosponzora rezolucije.

Podsjetimo, iako su oba amandmana Crne Gore uvrštena u rezoluciju, oni su dorađeni. Pogotovo je drugi amandman bio neprihvatljiv jer je uvodio Dejton kao nepromjenjivu kategoriju i brutalno je odbijen. Umjesto predloženih “Dejtona, entiteta i koegzistencije”, ovaj dio sada govori o “jedinstvu u različitostima Bosne i Hercgovine”, kakva je vladala stoljećima, a što postaje glavni moto EU.

Protivnici rezolucije iz Srbije i bh. entiteta RS, kao najčešći i najvažniji argument za protivljenje ističu kako ona, navodno “ne doprinosi pomirenju”.

No najveći protivnici rezolucije o genocidu u Srebrenici, poput Aleksandra Vučića, Ivice Dačića i Milorada Dodika u prošlosti su “radili” na pomirenju tako što su, prvi postali sigurno utočište za ratne zločince iz BiH, postavljali ploče s ulicama nazvanim po zločincu Mladiću, negirali genocid i konačne presude međunarodnih sudova.

Prijedlogom rezolucije o genocidu u Srebrenici se, pored ostalog, zemlje članice pozivaju da genocid u Srebrenici unesu u udžbenike.

Konačni tekst rezolucije (‘Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.’) prenosimo u cjelosti:

Napominjući da je procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, i dalje od središnje važnosti za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, te priznajući da je snažna regionalna suradnja između nacionalnih tužiteljstava ključna u promicanju mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji.

Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i promicanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.

Napominjući da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8372 života, tisuće raseljenih i obitelji i zajednice razorene:

1. Odlučuje 11. srpnja odrediti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;

2. Osuđuje bez zadrške svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i putem svojih obrazovnih sustava, razvojem odgovarajućih programa, također u sjećanje, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja te pojave genocida u budućnosti;

3. Također osuđuje bez zadrške radnje kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojnog pokopa, te poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu izvedeni pred lice pravde;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

6. Moli glavnog tajnika da uspostavi program za informiranje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, započinjući svoje aktivnosti pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, a također moli glavnog tajnika da ovu rezoluciju stavi na znanje svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg obilježavanja;

7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike, da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i čast žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja svijesti javnosti.

(Vijesti.ba)