Dan bijelih traka u Prijedoru: Kritike vlastima zbog nepostojanja spomenika ubijenoj djeci

Dan bijelih traka, kao podsjećanje na prisiljavanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru da svoje kuće, stanove i sebe označe bijelim zastavama i trakama, bit će obilježeno u srijedu, 31. maja, događajem na glavnom gradskom trgu i polaganjem cvijeća s imenima ubijene djece kojima do danas u ovom gradu nije podignut spomenik.

Okupljanje učesnika u Prijedoru planirano je u 11 sati u Starom gradu u ulici Ahmeta Babića, gdje bi, kako je saopćeno iz Inicijative “Jer me se tiče”, trebao biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece. U 12 sati je planiran dolazak učesnika na glavni prijedorski trg, gdje će biti održan centralni događaj uz polaganje ruža s imenima ubijene djece.

– Ovogodišnje obilježavanje Dana bijelih traka će biti u znaku protesta zbog nekorektnog i uvredljivog odnosa lokalnih vlasti prema roditeljima ubijene djece. Nove vlasti, predvođene gradonačelnikom Slobodanom Javorom, odbijaju razgovor i nastavak pregovora o spomeniku za ubijenu djecu s roditeljima i predstavnicima inicijative “Jer me se tiče”. Takvim ignorantskim odnosom dovodi se u pitanje sav ostvareni napredak u dosadašnjem procesu – saopćili su organizatori događaja.

Bez odgovora

Na upit Detektora za komentar gradonačelnika Prijedora do objave ovog teksta nije odgovoreno.

Ranijih godina, kažu iz Inicijative, odobrenje za izgradnju nikada nije usvojeno, jer nije stavljeno na dnevni red u Gradskoj skupštini.

Mnoga od 102 ubijene djece Prijedora na spisku su Instituta za nestale osobe BiH, među 500 onih za kojima se još traga na ovom području. U aprilu ove godine za TV Justice roditelji ubijene djece su govorili koliko bi im značila izgradnja spomenika.

 Protestna šetnja povodom obilježavanja Dana bijelih traka 2022. godine bila je zabranjena, zbog čega su iz Inicijative “Jer me se tiče“ organizovali mirno okupljanje. Predstavnik roditelja ubijene djece Fikret Bačić tada je rekao da svih proteklih godina nikada nije bilo incidenata te da ne razumije odluku Policijske uprave Prijedor kojom zabranjuju protestnu šetnju.

Dan prije prošlogodišnje zabrane obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru je obilježeno “30 godina odbrane Prijedora i 80 godina oslobođenja“ u organizaciji Grada Prijedora. Neformalni organizatori masovnog okupljanja bili su članovi organizacije “Samopoštovanje“, a tokom okupljanja poslane su poruke da su “bijele trake laž“i “broj žrtava preuveličan“.

Desničarski stavovi

I ove godine za 30. maj je zakazan događaj “31 godina  oslobođenja ‘42 – odbrane grada 92”.

Detektor je ranije objavio istraživanje koje otkriva dosad nepoznate uloge funkcionera stranke Ujedinjena Srpska u Prijedoru u osnivanju i finansiranju organizacije s desničarskim stavovima koja želi ograničiti obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru, koja veliča ratne zločince i podržava rusku invaziju na Ukrajinu, te dijeli adresu s ovom vladajućom strankom.

Najmanje pet članova Ujedinjene Srpske iz Prijedora osnivači su i članovi Omladinske organizacije “Princip”, a jedan od članova ove stranke učestvuje u događajima neformalne organizacije “Samopoštovanje”.

Dvije pravosnažne presude

– Osuđujemo svaki pokušaj nacionalista da zaprljaju bijele trake, jednako se ograđujemo i od onih koji nastoje negirati bijele trake da nisu ni postojale, kao i od onih nacionalista koji bijele trake upotrebljavaju za širenje mržnje, ksenofobije i izazivanja međunacionalnih tenzija – navode iz Inicijative “Jer me se tiče”.

Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata. Za ove zločine Tribunal je osudio ukupno 18 osoba na 276 godina zatvora, a u Sudu BiH je osuđeno 20 osoba na ukupno 352 godine zatvora, dok je devet osoba oslobođeno optužbi.

Neki predmeti procesuirani su u Banjoj Luci i Beogradu.