Da li treba zagrijavati motor u leru?

Po hladnom vremenu mnogi vozači praktikuju zagrijavanje motora prije vožnje. Da li takav postupak šteti motoru? Isplati li se grijati motor dok miruje?

Jedna od tvrdoglavo ponavljanih zimskih navika vozača je zagrijavanje automobila prije početka putovanja. Kako to izgleda?

Vlasnici pokreću motore, ali ih ostavljaju u praznom hodu nekoliko minuta, tokom kojih, na primjer, uklanjaju snijeg sa karoserije automobila ili samo čekaju. Ovakva praksa često uzrokuje prekomjerno zagađenje od strane automobila, kao i buku, posebno kada motor ostavimo da radi ispred stambene zgrade.

U slučaju posljedenje razloga, danas se može raspravljati, jer moderni motori u automobilima rade nečujno odnosno često su gotovo nečujni za vozače. Međutim, ne treba zaboraviti da je veliki procenat automobila koji voze po bosanskohercegovačkim putevima već punoljetan i često s dizel motorima: takvi automobili mogu značajno smetati pretjeranom bukom koja proizlazi iz karakteristika njihovog rada.

Kada se motor brže zagrijava – tokom vožnje ili kada miruje?

Nepobitna je činjenica, međutim, povećana emisija izduvnih gasova tek pokrenutog automobila. Sistemu za čišćenje izduvnih gasova potrebno je vrijeme da uopšte počne raditi.

To je naravno uslovljeno odgovarajućom temperaturom motora. Pogonska jedinica neće brzo dobiti temperaturu ako je ostavimo nekoliko minuta u praznom hodu.

Motori su konstruisani na način da se što brže zagrijavaju pod opterećenjem (čak i promjenjivim opterećenjem), a ne tokom stajanja. Iz tog razloga, postizanje prave temperature u mirovanju trajaće nekoliko puta duže nego što bismo krenuli u vožnju gotovo odmah nakon pokretanja motora. Uostalom, zagrijavanje automobila u mjestu ima mnogo negativnih posljedica za mehaniku.

Učinci zagrijavanja motora u mjestu

Prvo, hladan motor prima veću dozu bogatije smjese za pomoć pri zagrijavanju. Zbog činjenice da motor ne radi pod opterećenjem, postoje problemi s pravilnim sagorijevanjem ove smjese, a višak goriva ulazi u izduvni sistem ili u ulje, razrjeđujući ga, a time i pogoršava podmazivanje.

Ponekad je “obogaćen” jednako razornom vodom, koja se u nepravilno zagrijanom motoru taloži na metalnim elementima unutar njega i “spaja” se s uljem, piše portal “Automobili.ba“.

Neispravna temperatura maziva takođe sprečava ispravan rad zatezača pogonskog lanca. Hladno ulje nema dovoljan pritisak za “napajanje” zatezača i lanac je previše labav.

To pati od toga, kao i zupčanici na koje je montiran. Vrijedno je podsjetiti da zamjena pogonskog lanca u nekim motorima (posebno nekim 2-litrenim BMW dizelskim motorima ili 3.0 TDI u Audiju) znači trošak od hiljade ili par hiljada maraka.

Dugotrajan rad u leru takođe “ne voli” alternator, odgovoran za snabdijevanje električnom energijom svih potrošača u automobilu. Vozači koji žele što brže zagrijati unutrašnjost uključuju klimu (namještenu na veliku brzinu), a nerijetko i grijanje zadnjeg stakla i sjedišta. Alternator može pokretati sve te elemente, ali samo ako motor radi pri većoj brzini. U praznom hodu je preopterećen te mu se skraćuje vijek trajanja.

Zagrijati motor prije vožnje ili ne?

Ako ne želite prečesto posjećivati ​​mehaničare, bolje je odustati od snova o pokretanju vozila u toplom interijeru (naravno, ako u autu nemate webasto grijanje).

Jednostavno provedite prvih nekoliko minuta vožnje u jakni i kapi.