Da li smo tri godine nakon Covida spremni za sljedeću pandemiju?

Tri godine nakon što je prvi slučaj Covida identificiran u Kini, pripreme za suzbijanje sljedeće pandemije počinju se ubrzavati, ali potrebno je učiniti puno više kako bi se izbjeglo ponavljanje grešaka iz prošlosti.

Prošle sedmice 194 zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije složile su se da će u februaru započeti pregovore o nacrtu ugovora o pandemiji s ciljem boljeg odgovora na buduće prijetnje. U međuvremenu, iz fonda za borbu protiv pandemije, čiji je domaćin Svjetska banka i koji su prošlog mjeseca pokrenule zemlje G20, kazano je da se priprema za svoj prvi krug finansiranja s ukupno 1,6 milijardi dolara.

Još jedan napor predvodi Koalicija za inovacije pripravnosti za epidemiju (CEPI), koja ima petogodišnji plan vrijedan 3,5 milijardi dolara koji uključuje “100-dnevnu misiju”. CEPI ima za cilj razviti novu vakcinu protiv potencijalne “bolesti X” u roku od 100 dana nakon što WHO identificira prijetnju pandemijom.

Izvršni direktor CEPI-ja Richard Hatchett rekao je za AFP da fondaciji još uvijek nedostaje oko 800 miliona dolara za cilj financiranja, pozivajući svjetske dužnosnike da ne izgube iz vida spremnost na pandemiju dok se “fokusiraju na mnoge krize pred sobom”.

Plan uključuje povezivanje različitih instituta koji se fokusiraju na pripravnost za pandemiju, poput američke BARDA, HERA Europske unije, japanske SCARDA i drugih.

“Mislim da bismo uz malu koordinaciju zajednički mogli vrlo brzo unaprijediti globalnu spremnost, osobito na strani protumjera”, rekao je Hatchett.

Jedna od tih protumjera bila bi brzo razvijanje novih lijekova za liječenje nove “bolesti X”. Krajem augusta biznismen kanadskog porijekla Geoffrey Cumming donirao je 250 miliona australskih dolara (308 miliona KM) za postavljanje centra u australskom gradu Melbourneu koji će raditi na ostvarenju tog cilja.

Stručnjakinja za zarazne bolesti Sharon Lewin, koja će voditi Cumming Global Center for Pandemic Therapeutics, rekla je da će cilj biti razvoj platformskih tehnologija koje se mogu brzo ažurirati za ciljanje novih patogena, slično onome što je učinjeno s mRNA cjepivima za Covid.

WHO trenutno radi na ažuriranju svog popisa prioritetnih patogena, na kojem će biti navedeni glavni kandidati za virus koji bi mogao predstavljati sljedeću prijetnju pandemijom. Koronavirusi i virusi gripe bit će među glavnim osumnjičenim zbog svog dokazanog pandemijskog potencijala. Ostale mogućnosti uključuju poznate prijetnje poput ebole i zike.

“Svaki od ovih virusa možda je samo nekoliko mutacija udaljen od mogućnosti širenja izvan svojih trenutnih granica”, rekla je Jennifer Nuzzo, osnivačica Centra za pandemiju na Sveučilištu Brown u SAD-u.

Ostale potencijalne prijetnje uključuju Marburg i porodice arenavirusa i paramiksovirusa, kao i rizik od novih nepoznatih bolesti koje pređu sa životinja na ljude. Ali kad je riječ o upotrebi budućih vakcina, Nuzzo je rekao kako ga ne brine nauka već proizvodnja.

“Tragedija Covida, po mom mišljenju, bila je nejednaka raspodjela vakcina kada su postala dostupna”, rekao je Hatchett iz CEPI-ja, dodajući da je ta nejednakost “produžila pandemiju i vjerojatno dovela do širenja varijanti”.

Svi stručnjaci koji su razgovarali s AFP-om naglasili su da za sljedeću pandemiju regije poput Afrike, Južne Amerike, Južne Azije i Bliskog istoka moraju imati pristup i proizvodnju budućih vakcina i tretmana.

Mohga Kamal-Yanni iz koalicije nevladinih organizacija People’s Vaccine Alliance rekla je je da su rane izjave bogatih zemalja o sporazumu o pandemiji “nevjerojatno zabrinjavajuće”.

“Svaki ugovor o pandemiji trebao bi se obvezati na automatsko odricanje od pravila intelektualnog vlasništva za proizvode potrebne za borbu protiv prijetnje zdravlju, i trebao bi naložiti dijeljenje tehnologije i znanja potrebnih zemljama u razvoju za proizvodnju medicinske tehnologije”, kazala je Kamal-Yanni.

Klix.ba