Da li se u Srbiji i Crnoj Gori može više zaraditi nego u BiH: Ovo su novi podaci

Radna grupa sastavljana od predstavnika niza institucija s državnog i entitetskog nivoa sačinila je nacrt Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za period do 2027. godine. Riječ je o obavezi naše države na putu ka članstvu u EU. Fokus.ba donosi najzanimljivije dijelove strategije.

Inače, ovaj strategija predstavlja ključan korak u usklađivanju politika sa evropskim standardima te unapređenju tržišta rada u našoj državi. Sudeći prema ono što je navedena radna grupa, radeći od februara pa sve do decembra ove godine sročila u strategiji pokazatelji za BiH i nisu tako loši.

Rast neto plate

Kako se navodi, zabilježen je rast prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini sa 973 KM u 2021.godine na 1.392 KM u 2024. godine. U izvještaju se procjenjuje da će do kraja 2027.godine ona iznositi oko 1.800 KM.

Kao primjer, u Srbiji prosječna zarada (bruto) obračunata za septembar 2024. godine iznosila je 132.783 dinara, što je otprilike 1.134 eura (2.219 KM), dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 96.115 dinara, što je otprilike 814 eura (1.592 KM) . Prosečna neto zarada u Crnoj Gori za juli 2024. godine iznosila 851 eura (1.665 KM) . Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u po zaposlenome u pravnim licima Republike Hrvatske za maj 2024. iznosila je 1.315 eura (2.573 KM).

Stopa nezaposlenosti u dobi od 15 do 74 godine u Bosni i Hercegovini zabilježila je pad sa 14,43% u 2021. godini na 10,73% u 2024. godini. Ipak, navodi se u izvještaju, važno je istaknuti da ovaj pokazatelj ne treba posmatrati izolovano od stope zaposlenosti, jer smanjenje nezaposlenosti ne mora nužno značiti proporcionalan rast zaposlenosti. Na primjer, u posmatranom periodu, broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini smanjen je za 55.000, dok je broj zaposlenih porastao za 72.000, što ukazuje na širu dinamiku na tržištu rada.

U kontekstu regionalnog poređenja, Srbija je ostvarila sličan pad stope nezaposlenosti, sa 11% u 2021 . na 8,1% u 2024. godini , dok je stopa zaposlenosti u ovoj zemlji porasla, podržana mjerama subvencija za zapošljavanje i poticanja investicija. Hrvatska, s jednom od najnižih stopa nezaposlenosti u regiji, bilježi pad na 4,6%, zahvaljujući značajnim ulaganjima u turizam i digitalnu ekonomiju . Crna Gora je, iako suočena sa većom nezaposlenošću, smanjila ovu stopu sa 16,6% (2021 ) na 11,4% (2024 ), djelomično kroz projekte povezane sa razvojem infrastrukture i podršku samozapošljavanju.

U grupi od 242.000 nezaposlenih u BiH, stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini od 25 do 49 godina smanjila se s 12,90% u 2021. na 9,85% u 2024. godini. Strukturno, ovo je očekivano jer je ova grupa najbrojnija i u najproduktivnijoj radnoj dobi, te se promjene u dinamici na tržištu rada prvo reflektuju na njoj.

Stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine pokazuje pad s 38,26% u 2021. godini na 30,39% u 2024. godini. Nadalje, stopa nezaposlenosti među osobama s visokim obrazovanjem pokazuje suprotan trend, smanjujući se s 12,05% u 2021.godini na 8,32% u 2024. godini.

-Iako je ovaj pad pozitivan, regionalna poređenja ukazuju da su izazovi prisutni jer Slovenija, Hrvatska, Srbija i Crna Gora imaju značajno niže stope nezaposlenosti među visokoobrazovanima, što je svakako zabrinjavajuće iz ugla usklađivanja obrazovanja i tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a odražava se i u migracionim tokovima mladih osoba prema inostranstvu – kaže se u izvještaju.

Kako se navodi, iako se stopa nezaposlenosti smanjuje, dugotrajna nezaposlenost (od 12 do 23 mjeseca) bilježi pad s 11,76% u 2021. godini na 11,16% u 2024. godini. Međutim, zabrinjavajuće je da je u 2024. čak 52,92% nezaposlenih bez posla duže od četiri godine, što predstavlja porast od preko 7% u posljednje tri godine. Ovaj trend dodatno povećava rizik od socijalne isključenosti i ekonomske nejednakosti.

A. DUČIĆ/Fokus.ba