Da li je Slovenija nakon 30 godina nezavisnosti zarobljena u prošlosti

Slovenija se 1991. godine odvojila od tadašnje Jugoslavije. 25. juna 2021. godine država slavi 30 godina nezavisnosti. Ali koliko su Slovenci zadovoljni svojim statusom quo?

“Danas su dozvoljeni snovi, sutra je novi dan”, ove su riječi urezane u historijsko sjećanje Slovenaca. Dana 25. juna 1991. izgovorio ih je Milan Kučan, tada predsjednik jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije, a potom dva puta predsjednik nezavisne Slovenije. Tog dana Slovenija je proglasila nezavisnost i zvanično se odvojila od Jugoslavije.

“Iz te posljednje rečenice mogli ste osjetiti njegovu neizvjesnost”, kazao je Dušan Plut, tada član Predsjedništva Slovenije i predsjednik Zelenih. Imao je velika očekivanja, ali ga je kao političara brinulo i kako će se razvijati put u nezavisnost.

Nakon referenduma održanog 23. decembra 1990. godine, na kojem je 95 posto stanovnika Slovenije glasalo za nezavisnost, slovenski političari jednoglasno su odlučili provesti rezultate referenduma – što je prije moguće i “nenasilno”, kako je Plut naglasio.

Plutovo razočaranje stavom evropske politike i ključnih evropskih zemalja u to vrijeme, uključujući Njemačku, i dalje se osjeća.

“Tada nismo dobili nikakvu podršku. U pokušaju sprečavanja sukoba, na evropskoj i međunarodnoj razini su naglašavali značaj očuvanja teritorijalnog integriteta, granica, pa čak i socijalističkog društveno-političkog sistema Jugoslavije. No, ipak je došlo do rata”, rekao je.

Pomiješani osjećaji

Nakon proglašenja nezavisnosti Slovenije, jugoslavenska vojska je krenula u intervenciju. Sociologinja i filozofkinja Renata Salecl podsjeća da je bio raširen strah od vojne eskalacije. Međutim, rat u Sloveniji trajao je samo 10 dana.

Posljednji jugoslavenski vojnici napustili su Sloveniju 25. oktobra 1991. godine brodom, koji je isplovio iz Kopra. U borbama je ukupno bilo 76 žrtava: 19 na slovenačkoj, 45 na strani JNA, a poginulo je i 12 stranih državljana, među njima austrijski novinari Nikolas Vogel i Norbert Werner.

“Odluka o neovisnosti bila je ispravna. Iskoristili smo posljednju šansu kako bismo dobili nezavisnu Sloveniju”, objašnjava Plut i istovremeno priznaje da sam put ka tom cilju izazivaju pomiješana osjećanja.

Naravno, kako dodaje Renata Salec.

“Ali, bilo je premalo rasprave o tome kakvo smo društvo zamislili za budućnost”, izjavila je.

Povećani socijalni disparitet

“Povećane su socijalne i regionalne razlike. Odluke su se i dalje donose centralno. Sramotno nasljeđe nezavisnosti bilo je da skoro 15 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva odnosno socijalne sigurnosti. To je u potpunosti u suprotnosti s političkim ciljevima i obećanjima s početka 90-ih. Nezavisnost nije trebala značiti da relativno visok udio Slovenaca živi u siromaštvu”, istakao je Plut.

“Počeli smo dobro, ali naravno da smo pogriješili”, kazala je Nataša Briski, urednica web portala Metina lista i bivša dopisnica iż Sjedinjenih Američkih Država.

Ona ističe da je 26. februara 1992. slovenačko Ministarstvo unutrašnjih poslova nezakonito izbrisalo 25.671 osobu sa jugoslavenskim državljanstvom iz registra stalnih stanovnika.

Smjelo, ambiciozno i konektovano

Nataša Briski, koja je u vrijeme nezavisnosti imala 16 godina, doživjela je Sloveniju kao odvažnu, ambicioznu i dobro umreženu zemlju. Međutim, nakon postizanja članstva u relevantnim međunarodnim organizacijama, poput OECD-a, EU-a, NATO-a, novonastala država je počela skretati sa željenog puta.

“Dio problema je što uzde moći u Sloveniji još uvijek drže ljudi koji su prije 30 godina igrali važnu ulogu, a danas su uglavnom ogorčeni, stari i nemaju viziju. Posljednjih 10 godina situacija sa političkim igrama se pogoršala”, rekla je Briski.

Ne mogu ispuniti očekivanja

Istraživanje javnog mnijenja Vox populi, koje je za novine Dnevnik i Večer provela agencija Ninamedia (n = 700), otkrilo je da 61,8 posto ispitanika smatra da Slovenija nije opravdala očekivanja građana u posljednjih 30 godina.

Na pitanje žive li oni danas bolje, lošije ili isto kao prije 30 godina, 33 posto ispitanika odgovorilo je da živi bolje, 27 posto ispitanika živi isto, a 28 posto ispitanika odgovorilo je da im je sada lošije nego prije nezavisnosti.

Ipak, što se tiče prirodnog i ljudskog potencijala, Slovenija se nalazi među 20 do 30 najprivilegiranijih zemalja na svijetu, tvrdi Dušan Plut. Jedan od ključnih izazova budućnosti za Sloveniju je osiguranje socijalne sigurnosti.

“Trenutni mehanizmi neće moći funkcionirati. Slovenija mora temeljito razmotriti nove mehanizme socijalne sigurnosti, poput ideje o temeljnom dohotku”, poručio je.

Digitalna nepismenost

Docentica na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani Emilija Stojmenova-Duh procjenjuje da je Slovenija ispod evropskog prosjeka na polju digitalne transformacije.

“Ključni problem je nerazumijevanje digitalizacije i njena vrlo neujednačena provedba. Najveći izazov koji imamo, pored umreženosti koja bi trebala biti dostupna svima, jest pružanje vještina i digitalnog znanja neophodnih za digitalnu transformaciju. Previše Slovenaca je digitalno nepismeno i zato ne mogu koristiti ni Internet, ni digitalne javne usluge”, ukazala je Stojmenova-Duh.

Stojmenova-Duh preselila se u Sloveniju iz Makedonije 2002. godine.

“Politički i socijalno, Slovenija je trenutno na dnu. Netolerancija je široka, iako je to srećom evidentnije u politici, a manje u društvu u cjelini. Bojim se da bi netrpeljivost u politici mogla dovesti do mržnje i nemira među stanovništvom”, mišljenja je.

U martu 2021. Ministarstvo kulture usvojilo je odluku o osnivanju Muzeja nezavisnosti Slovenije.

“Podiže se sve više i više spomenika u pokušaju mitologizacije nezavisnosti Slovenije – sve je veći naglasak na glorifikaciji i veličanju onih aspekata toga procesa koji su izravno povezani sa današnjom glavnom vladajućom strankom”, istakla je Plut.

Kakve šanse demokratija i ljudska prava?

Renata Salecl još se sjeća da je prisustvovala protestima 1988. godine u znak podrške današnjem premijeru Janezu Janši, kojeg je, zajedno sa još trojicom kolega, hapsila Služba državne sigurnosti i kontraobavještajna služba JNA zbog navodnog odavanja vojne tajne. “Suđenje ljubljanskoj četvorki” pokrenulo je masovne proteste koji su doveli do toga da su Slovenci otkrili značaj civilnog društva.

“Sad se čini da se klatno ponovo kreće u autoritarnom pravcu”, rekla je Renata Salecl.

“Borili smo se za prava čovjeka koji je danas premijer. Međutim, Jenez Janša danas grubo prelazi i ignorira ljudska prava, demokratiju, slobodu okupljanja i slično. Vladajući političari u Sloveniji sve se više okreću od demokratije i ljudskih prava – vrijednosti koje sam uvijek povezivala sa nezavisnošću”, navela je ona.

Nataša Briski tvrdi da je Slovenija danas na važnoj prekretnici.

“Naša će budućnost ovisiti o tome kako će se događaji odvijati u sljedećih nekoliko godina. Morat ćemo odlučiti što želimo – svježu, inovativnu, odvažnu i socijalno pravednu Sloveniju ili zemlju zarobljenu u duhu prošlosti i narednih 30 godina “, zaključila je Briski, piše Deutsche Welle.