Da li je ovo moguće? Naučnici planiraju stvoriti kisik na Marsu – Evo na koji način

Radi se o Chroococcidiopsis cubana, bakteriji koja se koristi za razvoj biopremaza koji svakodnevno emitira mjerljive količine kisika i istovremeno smanjuje količinu ugljen dioksida u okolini. Ovo otkriće ima potencijalnu primjenu u svemirskim kolonijama, ali i na Zemlji, posebno u kontekstu očuvanja okoliša i uštede vode.

Naučnici s britanskog Univerziteta Surrey predvođeni mikrobiologinjom Simone Krings predstavili su revolucionarnu boju koja bi mogla imati širok spektar primjena, ne samo u svemiru nego i na Zemlji.

“Zbog povećanja stakleničkih plinova, posebno CO2, u atmosferi i zabrinutosti zbog nestašica vode uslijed rastućih globalnih temperatura, potrebni su inovativni, ekološki prihvatljivi i održivi materijali”, rekla je bakteriologinja Suzie Hingley-Wilson s istog univerziteta.

Radi se o premazu poput boje u koji su ugrađene žive bakterije. Ovaj biopremaz mora biti izdržljiv, a istovremeno ne smije sadržavati sastojke koji bi mogli naštetiti bakterijama u njemu.

Naučnici su razvili način miješanja lateksa s nanočesticama gline koji je postigao ove željene osobine, sigurno inkapsulirajući svoje bakterije.

Nakon što su stvorili premaz, bilo je potrebno osigurati da boja radi kako je planirano i da se mikrobi unutar nje nastavljaju normalno razvijati. Tim je posmatran premaz tokom 30 dana, obavljajući mjerenja emisije kisika i unos CO2.

Otkrili su da premaz redovno oslobađa kisik u količini do 0,4 grama  po gramu biomase dnevno, a ovo je ostalo konstantno tokom cijelog mjeseca. Ovo znači da svaki kilogram boje može proizvesti do 400 grama kisika. Osim toga, premaz apsorbira CO2.

Iako ta količina kisika sama po sebi možda ne bi bila dovoljna za koloniju na Marsu (procjenjuje se da bi tim astronauta na Marsu trebao oko 500 metričkih tona kisika godišnje), svaka kapljica kisika koju možete proizvesti na crvenoj planeti smanjit će potrebu za prijevozom velike količine kisika iz svemira.

“Chroococcidiopsis bakterije fotosintezom imaju izvanrednu sposobnost preživljavanja u ekstremnim uslovima poput suše i izloženosti visokim razinama UV zračenja”, istakla je Simone Krings, naglasivši kako su ovo potencijalni kandidati za buduće kolonizacije Marsa, prenosi Science Alert.

Radiosarajevo.ba