Da li je i BiH na dobrom putu da postane kriminalna država?

Gubimo tlo pod nogama i to se dešava alarmantnom brzinom. To je loša vijest. Dobra vijest je da vas ovdje ima preko 2.100 i da ne idemo nigdje. Ne samo da ne idemo nikuda, već rastemo. Ne mogu vratiti ovog duha u bocu!

Ovo su bile riječi čuvenog američkog novinara Davida Kaplana, dugogodišnjeg direktora Globalne mreže za istraživačko novinarstvo (GIJN) koje su izgovorene na posljednjoj Globalnoj konferenciji istraživačkih novinara održanoj krajem septembra u Geteborgu.

Fokus je, također, prisustvovao ovom velikom okupljanju istraživačkih novinara iz cijelog svijeta. Rekordan broj od 2.100 novinara iz više od 130 zemalja na globalnoj konferenciji potvrdio je ove Kaplanove najave.

Transnacionalni timovi

Istraživačko novinarstvo, kako vrijeme odmiče, zaista je sve potrebnije društvu, a reklo bi se i čovječanstvu u cjelini. Možda više nego ikada. O tome govore udruženi transnacionalni poduhvati ne samo organiziranih kriminalnih grupa, već organiziranih vlastodržaca ogrezlih u kriminal i korupciju. Stoga, naglasak treba da bude i na što bolje organizovanim transnacionalnim timovima istraživačkih novinara!

Razotkrivanja novinara na svjetskom nivou poput afera „Panama papers“ ili “Paradise papers” u protekloj deceniji evidentni su dokazi o krucijalnoj važnosti transnacionalnog istraživačkog novinarstva u svijetu.

Novinari koji se upuste u ovakve poduhvate, a koje sa sobom donose rizik, bez sumnje, očekuje i svojevrsna borba s vjetrenjačama. Ali, postoje metode, postoje alati, načini, kanali, putevi do cilja – do razotkrivanja kriminala i korupcije.

Globalna konferencija u Geteborgu ponudila je obilje praktičnih metoda, alata i mehanizama kojim se novinari mogu služiti u svom istraživanju, a što je demonstrirano u konkretnim slučajevima diljem svijeta.

David Cay Johnston, istraživački novinar koji je osvojio Pulitzerovu nagradu, koji je i autor bestselera “The Making of Donald Trump” jednom prilikom je rekao: Novinari istraživači treba da budu vezani za stvari na koje niko ne obraća pažnju.

„Kopanje“ po internetu

Ovo svakako važi za metode kojima se služe istraživački novinari. Tako i u oblasti istraživanja društvenih mreža. Na panelu na ovu temu u Geteborgu demonstrirano da je moguće duboko kopati u ovaj navodno zatvoreni svijet – i to etički i bez troškova.

Jane Lytvynenko, freelance novinarka koja već duže istražuje određene događaje u tokom agresije Rusije protiv Ukrajine otkrila je niz metoda putem kojih je uspjela dobiti pristup zajednicama na okupiranoj teritoriji u Ukrajini. Tako je uz pomoć istraživanja društvene mreže Telegram grupe obavila i istraživanje nestalih osoba u Mariupolju.

Primjerice, društvena mreža Telegram vam dozvoljava da skinete podatke cijelog kanala ili chata ukoliko se poslužite aplikacom Desktop app, a da bi vidjeli metapodatke određene fotografije, videa ili audio snimka to možete, primjerice, učiniti putem web stranice metadata2go.com.

Generalno su, za istraživače, metapodaci od krucijalne važnosti, a što smo tokom boravka na globalnoj konferenciji istraživačkih novinara saznali i od legendarnog BBC-ovog novinara Paula Myersa. On je imao veoma posjećeni panel o istragama na osnovu fotografija, koje mogu pružiti veoma važne podatke, ovisno o istraživanju.

Myers ističe da se putem postojećih online alata poput Google Lensa može štošta otkriti na fotografijama koje su predmet istraživanja. Tako, naprimjer, ako imate jednu fotografiju i želite otkriti lokaciju na kojoj je snimljena, Google Lens će vam pronaći identične fotografije sa opisima na osnovu kojih možete otkriti lokaciju.

Biometrijska pretraga lica moguća je putem stranice Pimeyes.com. A putem web stranica Peakvisor.com ili Peakfinder.com možete čak na osnovu uzvišenja (brda, planine) ustanoviti gdje je određena fotografija nastala.

Za istraživačke novinare koji su skloniji „kopanju po dokumentima“ ili analiziranju finansijskih izvještaja veoma su dragocjeni bili paneli „Digging into Government Contracting: Finding Patterns, Tracking Corruption, Telling Stories“, te „Reading Company Documents“.

Na njima se moglo saznati sve „tajne“ procesa javnih nabavki – od planiranja, do dodjele ugovora. Kao i u BiH, u mnogim državama svijeta, novinari se suočavaju sa nepotpunim informacijama koje institucije objavljuju, a koji dolaze i iz nepovezanih baza podataka.

Na novinarima je da ih struktuiraju na što bolji način: kupac – ugovor – dobavljač – lokacija, adresa, strateški planovi, vrijednost. Korupcija se može desiti u različitim fazama ciklusa nabavke.

Na primjeru godišnjeg finansijskog izvještaja društvene mreže TikTok prisutni novinari, mogli su se uvjeriti nizu nelogičnosti. Tu su, naime, uočili ono što se može nazvati „crvenom zastavicom“: dobit prije oporezivanja, odnosno kako velike kompanije (poput ByteDance ltd, vlasnika TikToka ) izvlače profit iz operativnih kompanija (naprimjer TikToka) putem dividendi, kamata na zajmove dioničara, naknada za upravljanje, naknada za intelektualno vlasništvo, transfernih cijena, lažnog fakturiranja trgovine.

Afere u BiH

Za gotovo sve nabrojano, ne mora se ići dalje od vlastitog dvorišta – Bosne i Hercegovine. Iako je mala zemlja, zahvaljujući njenim političarima, BiH je ogrezla u korupciju. Svakako, i u kriminal. O tome svjedoče, naprimjer, afere „Pandora“, „Respiratori“, „Kiseonik“, „Klaster“… No, još ih je više koje nisu doživjele pravosudni epilog.

Na panelu pod nazivom „Kriminalne države i kleptokracije“ novinar Fokusa postavio je pitanje Drewu Sullivanu, inače suosnivaču globalne novinarske mreže OCCRP (Organized Crime And Corruption Reporting): Da li je BiH kleptokratska država i da li je na dobrom putu da postane kriminalna država?

-To je tako nefukcionalna država, da joj je vjerovatno i teško da postane prava kleptokratska država. Kako god, zbog činjenice da ima toliko veza sa Zapadom, nekako sam optimističan za BiH. Svakako, bolje stoje u odnosu na svoje susjede, posebno u odnosu na Srbiju, koja je po svim definicijama kriminalna država– kazao je Sullivan.

Fenomenom kriminalnih država već izvjesni period se bavi i Američko ministarstvo pravde koje je na svojoj web stranici objavilo da je kriminalna država novi oblik opasne države, zone bez zakona, u kojoj „glavnu riječ“ vode kriminalni entiteti i njihove mreže koji su praktično u ratu sa samom državom.

Kleptokratija je oblik političke koruptivne vladavine, u kojoj osobe na vlasti upravljaju državom na način da gledaju kako da prvenstveno sebi, svojim bližnjima i svojim bliskim saradnicima povećaju lično bogatstvo i političku moć na štetu naroda kojim trebaju da služe.

Amil DUČIĆ/Fokus.ba