Da li je 12 banjalučkih beba u junu 1992. godine moglo biti spašeno: Biskup Komarica potvrdio da je preko Caritasa dopremio kisik iz Zagreba

Dragan Bursać, kolumnista i politički analitičar, objavio je izjavu banjalučkog biskupa Franje Komarice o poznatom događaju odnosno nedostatku kisika za bebe u junu 1992. godine. 

– Izjava kojom biskup banjalučki Franjo Komarica potvrđuje da je u Banju Kuku u junu 1992. godine dopremljen kisik za bebe u inkubatorima. Ostaje nejasno zašto ga tadašnje srpske vlasti nisu upotrijebile i zašto su djeca žrtvovana – napisao je Bursać. 

U izjavi Komarice a koju je objavio Bursać navodi se sljedeće:

– U petak, 19. juna 1992. godine nakon izuzetno dramatičnih dana za katoličku zajdnicu i mene osobno (kidnapiranje i ubijanje župnika Ratka Grgića i strašno maltretiranje redovnica u Novoj Topoli), slučajno sam, u kasnim večernjim satima – iza 23 sata saznao da u bolnici nemaju dovoljno kisika za inkubatore gdje se nalazi određeni broj novorođenčadi.

Niko me po tom pitanju nije kontaktirao niti iz bolnice, niti od strane gradskih vlasti ni tadašnjeg Kriznog štaba. Meni je sinula misao da na svoju ruku pokušam nešto učiniti kako bi se kisik nabavio i dopremio u bolnicu.

U izjavi Komarice a koju je objavio Bursać navodi se sljedeće:

– U petak, 19. juna 1992. godine nakon izuzetno dramatičnih dana za katoličku zajdnicu i mene osobno (kidnapiranje i ubijanje župnika Ratka Grgića i strašno maltretiranje redovnica u Novoj Topoli), slučajno sam, u kasnim večernjim satima – iza 23 sata saznao da u bolnici nemaju dovoljno kisika za inkubatore gdje se nalazi određeni broj novorođenčadi.

Niko me po tom pitanju nije kontaktirao niti iz bolnice, niti od strane gradskih vlasti ni tadašnjeg Kriznog štaba. Meni je sinula misao da na svoju ruku pokušam nešto učiniti kako bi se kisik nabavio i dopremio u bolnicu. 

Moj suradnik, direktor Caritasa, dr. Miljenko Aničić otišao je s dozvolom tadašnjih vlasti, kamionom po humanitarnu pomoć u Zagreb i trebao se vratiti u subotu, 20. 6. 1992. godine. Budući da tada nije bilo telefonske veze s Hrvatskom, nazvao sam svoga svećenika koji je bio na specijalizaciji u Rimu mr. Ivicu Božinovića i rekao mu da odmah stupi u kontakt s direktorom Caritasa dr. Aničićem, te da mu kaže da obavezno nabavi boce s kisikom za inkubatore u banjalučkoj bolnici i da ih doveze u Banju Luku. 

On je to uspio, te je dr. Aničić – kako mi je ispričao – uz male poteškoće nabavio boce s kisikom i dopremio ih s ostalom robom do Biskupskog Ordinarijata. Stigao je u Banju Luku kasno navečer. Sutradan, u nedjelju 21. juna 1992. godine, ja sam morao poći na jednu od župa, gdkje sam imao slavljesv potvrde, ali sam odmah nakon liturgijskog slavlja žurio kući kako bih stupio u vezu s bolnicom i predao tamošnjim liječnicima dragocjeni kisik – piše u izjavi biskup Komarica.

Ali, ostao je negativno iznenađen i razočaran kada je saznao šta se dogodilo. 

Od časne sesrte sam saznao da su bili neki uniformirani ljudi, tražili boce s kisikom i kada ih je ona njima pokazala objasnivši da će biskup po povratku iz župe stupiti u kontakt s bolnicom i uručiti im boce, oni su bez ikakvog objašnjenja uzeli boce stavili ih u svoja vozila i bez ikakve potvrde o uzimanju boca odvezli ih. 

Potvrđujem, da je direktor Caritasa dovezao u Banju Luku boce s kisikom za ugroženu novorođenčad u banjolučkoj bolnici. Duboko žalimo što nismo uspjeli spasiti nevine živote, 12 banjalučkih beba i pomoći roditeljima novorođenčadi – navodi se na kraju izjave biskupa Franje Komarice.