Da li deblokada institucija BiH postaje politika kompromisa ili ultimatuma

Pokušaji deblokade institucija ili nove blokade? Politika kompromisa ili politika ultimatuma? Sve su to otvorena pitanja nakon jedinstvenog prijedloga HNS-a o izmjenama Izbornog zakona i djelimičnim promjenama Ustava. Iz SNSD-a poručuju – podržat ćemo sve što je i interes RS. Iz SDA naglašavaju da o tome ne bi trebale odlučivati samo HDZ i SDA, te napominju da se ucjenama neće ništa postići.

Šta je bitnije i čiji je interes iznad? Deblokada institucija, Krivični zakon BiH i odluke o poljoprivrednom zemljištu i šumama RS ili ipak Izborni zakon? Za jedne, druge i treće to je minimum ispod kojeg ne idu, već svjesni da to kod onih drugih neće proći.

“Ukoliko se ne usvoji prijedlog hrvatske strane, ja mislim da hrvatski predstavnici ne trebaju ići na te izbore jer time bi prihvatili postojeći izborni zakon koji derogira poziciju Hrvata unutar BiH”, rekao je Miro Grabovac Titan, predsjednik Hrvatske demokratske unije.

“Vjerujem kako ne postoji partner s B strane koji želi rješenje, već kontinuirano želi status quo i da ne dođemo do rješenja. U prijedlogu se definira izbor članova Predsjedništva BiH, način izbora delegata u Domu naroda BiH i Klub Hrvata Doma naroda Federacije BiH”, naveo je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.

Uslovljavanje B strane, ima i lider SNSD-a

“Ukoliko se muslimani i Hrvati dogovore oko izbora člana Predsjedništva sa prostora Federacije BiH i ukoliko taj prijedlog bude u interesu nas u strukturi Doma naroda mi ćemo ući u Parlament i glasati jer mislimo da je to u interesu RS”, izjavio je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

“SNSD je sa svojim koalicionim partnerima blokirao Parlament BiH, i čeka da se tamo nešto dogovore SDA i HDZ. Ako se ne dogovore neće ni raditi Parlament. Pod takvim uslovima, odmah da kažem, jako je teško iznaći dobro i adekvatno rješenje kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona”, mišljenja je Adil Osmanović, potpredsjednik SDA.

Svaka izmjena izbornog zakona može se uskladiti s Ustavom, ali je to pogrešno, smatra Saša Magazinović te prijedlog HDZ-a tumači ovako:

“Najbolje bi bilo da u Ustavu upišemo član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda je Dragan Čović, onda sve može. Oni traže model koji garantuje ne 100 posto, nego 130 posto koji garantuje da će biti izabran taj neko”, dodao je Saša Magazinović iz SDP-a BiH.

A ukoliko se tome ne udovolji šta onda, jer Parlament, kako to ocjenjuje analitičar Slavo Kukić, je samo ispostava aminovanja želja etnobosova.

“I tako će biti dok god procesima u bh.društvu upravlja ova etnonacionalistička politička paradigma, no što bi se reklo na narodu je, svaki narod ima vlast koju zaslužuju”, istakao je Slavo Kukić.

A upitno je hoće li i taj narod imati mogućnost da bira. Ministarstvo finansija BiH , kojim rukovodi Vjekoslav Bevanda, kadar HDZ-a treba da donese odluku zahtjevu CIK-a za isplatu četvrtine sredstava potrebnih zbog pokretanja procedura javnih nabavki za naredne Opće izbore.

“Ukoliko ne dobijemo pozitivno mišljenje Ministarstva finansija, onda bi to bilo onemogućeno. Čekamo zvanični akt, imamo informacije iz medija”, poručili su iz Centralne izborne komicije BiH (CIK BiH).

Sunce će otopiti led ispred državnog parlamenta, ali šta će utjecati na otopljavanje političkih odnosa i deblokadu državnih institucija pitanje je na koje još uvijek nema odgovora.