Čuva li NATO Bosnu i Hercegovinu? 

Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kakva je uloga međunarodnih snage u čuvanju mira u Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili Duško Vejnović, profesor Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci, i Armin Kržalić, profesor Fakulteta za sigurnosne studije u Sarajevu.

Bilo je riječi o tome kako se dolazak dodatnih 500 vojnika EUFOR-a u martu ove godine odrazio na bezbjednosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, da li vojnici EUFOR-a u naseljenim mjestima Republike Srpske izazivaju uznemirenost i zabrinutost građana kao što tvrdi Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, da li će Rusija u novembru staviti veto na produženje mandata EUFOR-a i da li je za njegov ostanak potrebna i saglasnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao što tvrdi Milorad Dodik.

Razgovaralo se i o tome koje bi međunarodne snage mogle zamijeniti EUFOR ako Rusija onemogući produžetek njegovog mandata, da li Dejtonski sporazum omogućava NATO paktu da interveniše u slučaju konflikta u Bosni i Hercegovini i da li bi NATO poslao svoje trupe ako bi Republika Srpska proglasila otcjepljenje od Bosne i Hercegovine, šta znači nedavna Dodikova izjava da Vojska Srbije može da brani i odbrani narod u Republici Srpskoj, kao i o tome postoji li opasnost da se sukob iz Ukrajine prenese u Bosnu i Hercegovinu.

Omer Karabeg: EUFOR je početkom marta nakon ruske invazije na Ukrajinu poslao dodatnih 500 vojnika u Bosnu i Hercegovinu. Da li mislite da je to bilo neophodno?

Duško Vejnović: Ako je to bila procjena komandanta EUFOR-a, onda je to bilo opravdano. Inače, mislim da je Bosna i Hercegovina relativno bezbjedna što se tiče rizika i prijetnji, ali nadzor i kontrola EUFOR-a nisu suvišni. EUFOR je zadužen za provođenje vojnog dijela Dejtonskog sporazuma, ali ima i policijske nadležnosti u borbi protiv organizovanog kriminala. U prvom redu terorizma, trgovine oružjem i narkoticima. Svako normalan će to podržati.

Armin Kržalić: Činjenica je da smo gotovo cijelu prošlu i početkom ove godine imali razne političke krize koje su ugrožavale sigurnost građana. Mnogo građana je napuštalo zemlju zbog straha šta će biti sutra bojeći se da bismo se ponovo mogli vratiti u devedesete jer su mediji bili prepuni informacija da su političari, da bi ostvarili svoje lične interese, spremni ugroziti čak mir u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je procijenjeno da se pošalje dodatni kontingent vojnika EUFOR-a.

Iako smatram da 1.200 vojnika EUFOR-a, koliko ih se sada nalazi u Bosni i Hercegovini, nije sila koja može spriječiti sukobe, sa psihološkog aspekta dobro je da su oni tu i da ih ljudi vide.

Opširnije na portalu RSE.