“Crno” poslovanje jede i trećinu prihoda

Siva ekonomija nije fenomen karakterističan samo za nerazvijene zemlje, niti samo za zemlje u procesu tranzicije. Ona je svjetski fenomen, ima je u svim zemljama svijeta, ali se raširenost razlikuje svuda, pa i u regionu.

Ima li u BiH sive ekonomije? I te kako. Može li se iskorijeniti? Ni slučajno. Ali se može ublažiti.

Naime, siva ekonomija nije fenomen karakterističan samo za nerazvijene zemlje, niti samo za zemlje u procesu tranzicije. Ona je svjetski fenomen, prisutna je u svim zemljama svijeta, ali se njena raširenost razlikuje među zemljama, a javlja se u gotovo svim oblastima privredne aktivnosti i u različitim vidovima.

BiH sa svim svojim problemima, izazovima, nesigurnostima, predstavlja plodno tlo za sivu ekonomiju. Tome u prilog idu i podaci koji govore da je učešće sive ekonomije u BDP-u Bi između 20 i 30 odsto.

Kako je za “Oslobođenje” kazao Admir Čavalić, ekonomski analitičar, ono što je problem jeste da u proteklim godinama nije bilo sistemskih mjera koje bi išle u pravu smanjenja sive ekonomije i rješenja ovog problema.

“Takođe, jedna od mjera bi bila promjena rada inspekcije u smislu da joj funkcija ne bude samo kažnjavanje, kao što je do sada slučaj, nego da više rade sa privrednim subjektima u smislu informisanja, savjetovanja. Naime, pokazalo se da su mjere kažnjavanja kratkoročne i nemaju pozitivne dugoročne efekte za državu”, istakao je Čavalić, prenosi “Danas”.